VINKOVCI, Bit ćemo zadovoljni u potpunosti kada ne budemo imali niti jednu trihineloznu svinju, niti jedno trihinelozno dvorište, poručeno je s stručnog skupa koji je u ponedjeljak održan u Vinkovcima na temu “Pojavnost trihineloze i postupci njenoga suzbijanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razdoblje 2007.-2015.”, a sa kojega je također upozoreno na potrebu daljnje provedbe mjera u suzbijanju te bolesti.
“Pojavnost trihineloze na području Vukovarsko-srijemske županije prati se od 1968. godine i do 2005. godine nije prošla niti jedna godina, a da nismo imali oboljelih od trhineloze i onda se dogodila nama ta, dragocjena 2005. godina kada smo mogli konstantirati da do tada poduzimane mjere konačno daju rezultate”, kazala je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić.
Podsjetila je kako je najkritična godina bila 1998. kada je u Hrvatskoj od trihineloze obolilo 575 osoba od kojih je 345 bilo s područja Vukovarsko-srijemske županije. Zadnja epidemija vezana uz trihinelozu na području županije dogodila se 2009. godine.
Pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić naveo je kako su vukovarsko-srijemski seljaci u dvadeset godina platili čak 100 milijuna kuna za analize uzorka mesa upozorivši kako neke općine zbog nedostatka novca samo djelomice ili uopće ne provode deratizaciju, a koja je ključna u borbi protiv trihineloze. U posljednjih dvadeset godina u toj je županiji na trihinelozu pregledno više od 2,2 milijuna svinja te utvrđeno 8.447 trihineloznih trupala dok se gospodarska šteta procjenjuje na oko 17 milijuna kuna.
ĐURO KARALIĆ
