Na glavnoj pozornici u središtu grada večeras su svečano otvorene 59. Vinkovačke jeseni s još jednim raskošnim glazbeno-scenskim prikazom koji veliča “starovirsku” Slavoniju, bogatstvo i ljepotu njezine plodne zemlje, njezine vrijedne i čestite ljude i raskošnu tradicijsku kulturu.
“Osobno bih htio zahvaliti svima koji kroz godinu doprinesu da ova naša prekrasna manifestacija iz godine u godinu bude sve bolja i snažnija. Ponosan sam na žitelje Vukovarsko-srijemske županije i na naše sugrađane koji žive zbog Vinkovačkih jeseni, koji odgajaju svoju djecu u tom duhu. Čuvamo tradiciju, pjesmu, folklor i zbog toga smo postali centar tradicijske kulture i olimpijada folklora, ali siguran sam i mjesto dobre gastronomije, ljudi koji će vas uvijek široka srca prihvatiti. Zato uživajte u 59. Vinkovačkih jesenima, u pjesmi i plesu, u najljepšem gradu na svijetu”, poručio je vinkovački gradonačelnik, Ivan Bosančić.
Manifestaciju je otvorenom proglasio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
“Vinkovačke jeseni ključna su i najveća manifestacija ovog tipa u Republici Hrvatskoj, stoga bih želio zahvaliti svima onima koji već 59 godina čuvaju tradiciju, iz godine u godinu osmišljavaju sjajne programe, čuvaju naš hrvatski identitet, jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i sve ono na čemu je utemeljena naša sloboda i od čega je u svih teških desetljeća i stoljeća hrvatski narod očuvao svoj identitet i posebnost. Posebno me veseli ovogodišnja tema, naši preci, djedovi i bake koji predstavljaju temelj svega onoga što mi danas imamo. Bez njih ne bi bilo ni nas, niti Vinkovačkih jeseni. Slavonija i Vinkovci poseban su dio Hrvatske, posebnoga mentaliteta, plemenitosti, dobrote, snage, odlučnosti i inata”, kazao je Jandroković koji je 59. Vinkovačke jeseni otvorio stihovima pjesme Miroslava Mađera “Pjevat će Slavonija”.
Tijekom svečanosti otvorenja nazvane “Ruke šokačkih uspomena”, kroz šest slika, autor teksta i redatelj Marko Sabljaković prikazao je život i običaje u Slavoniji od jeseni do poklada te su tako gledatelji imali prigodu pogledati scene branja i komušanja kukuruza, čuvanja vinograda i berbe grožđa, svinjokolje, predbožićnih i božićnih običaja te poklada u čijoj izvedbi su sudjelovali članovi folklornih skupina te glumci, tamburaški sastavi i solisti.
