Slavonski planinarski put je najstarija obilaznica u Republici Hrvatskoj koja obuhvaća 35 kontrolnih točaka u dužini od oko 290 km, a prolazi Papukom, Psunjom, Požeškom gorom, Dilj gorom i Krndijom. Od 10. do 18 svibnja pet planinara iz HPD Cibalia Vinkovci Ilija Filipović, Stjepan Mihaljević, Igor Nađ, Željko Slavić, Ivan Branimir Vrdoljak i Darko Bušić iz HPD Bršljan-Jankovac Osijek sa ruksacima težine oko 20 kg (sva oprema, šator, vreće za spavanje, hrana, piće,…) uz puno znoja, žuljeva, uživanja u ljepotama slavonskog gorja, divljači na slobodi prehodali su turno (višednevno hodanja po planinarskoj stazi) Slavonski planinarski put iz gušta i želje.
Za ovaj poduhvat trebalo im je devet dana, a prešli su 292,09 km u 96:40:13 h kretanja, dobivanje 10210 m nadmorske visine (naravno toliki i gubitak nadmorske visine) uz prosječnu brzinu kretanja 3,02 km/h. Kad se napomene da je sa njima tek tridesetak osoba prehodali turno SPP onda ovaj poduhvat dobiva još više na važnosti, navodi predsjednik HPD Cibalia Vinkovci Igor Nađ.
Kaže kako mnogi smatraju da je Slavonija ravna i da se tu nema gdje planinariti ali SPP će vas razuvjeriti u ravnu Slavoniju. Uvidom u ljepote krajolika kojom prolazi ova staza shvatiti ćete zašto Slavonci vole provoditi vrijeme u svojim gorama.
Što je SPP i kako je nastao ?
Prve planinarske markacije u Slavoniji bilježimo 1922. godine na Kapovcu, Krndija.
Ideja o SPP zasnovana je 1930. godine kada je izdana dozvolu za nesmetano markiranje puteva od vrha Papuka pored Ivačke glavice preko Prevoja, kosom na Jankovac, a odande preko Češljakovačkog vrha na put za Orahovicu, od Slatinskog Drenovca na Jankovac. Nastavkom rada spojili bi se preko gora Krndija i Papuk.
Koncem ožujka 1957.g. održano je savjetovanje planinara Slavonije u Virovitici, a u travnju u Daruvaru donesena je odluka o trasiranju i trasirana je Slavonska planinarska transverzala, danas Slavonski planinarski put. Na savjetovanjima je odlučeno da SPP obuhvaća samo glavne vrhove Krndije, Papuka i Psunja i koje društvo održava koju dionicu SPP-a.
Na redovnom jesenjem sastanku 1967. dogovoreno je proširenje trase SPP-a te izrada nove transverzalne značke i Dnevnika. U svibnju 1968. godine potvrđena je trasa SPP-a sa 20 KT. 01. srpnja 2000. godine, na Petrovom vrhu kod Daruvara otvoren je obnovljeni SPP. Trasa je imala oblik potkove i 18 KT. Izdan je i novi Dnevnik SPP s opisom puta, korisnim informacijama i prostorom za ovjeru. 29.srpnja do 06. kolovoza 2000. prva dvojica planinara obišla su novu trasu SPP-a sa 18 KT u 9 dana bez prekida. 21.05.2011. godine trasa SPP povezala u puni krug i ima današnji izgled sa 35 KT. 07.03.2015., ustanovljeno priznanje Dr. Kamilo Firinger za poticanje turno obilaska SPP.
