SISAK, Kada se govori o nekadašnjim industrijskim središtima Hrvatske, pa i bivše Jugoslavije, Sisak je jedan od gradova koji je svakako predstavljao jedan od temelja gospodarstva Hrvatske. O nekadašnjom gospodarskom značaju Siska, u nizu industrijskih pogona koji su desetljećima zapošljavali tisuće radnika, dovoljno spomenuti samo Željezaru Sisak i Rafineriju nafte Sisak.
Gospodarski značaj Siska možda najbolje prikazuje činjenica da je Grad Sisak pred Domovinski rat, 1990. godine, imao 61.413 stanovnika dok je u isto vrijeme u bivšoj Općini Sisak bilo zaposleno oko 30.000 radnika.
Desetljećima unazad glavni stup sisačke industrije predstavljala je Željezara Sisak koja je u vrijeme svoje najveće moći zapošljavala oko 14.000 radnika. U Sisku su se proizvodile cijevi i to ne samo za potrebe bivše države nego i za potrebe inozemstva. Cijevi iz Siska koristile su se u izgradnji naftovoda, plinovoda… Željezara Sisak je i početak Domovinskog rata dočekala proizvodeći cijevi ali je broj radnika, radi ratnih događanja, počeo padati. Godine 1995. u Željezari Sisak radilo je oko 5.500 radnika da bi onda iz godine u godinu se broj radnika smanjivao ali i gasila proizvodnja.
„Željezara Sisak nekada je bila podijeljena u 15-20 tvrtki. Poslije rata i s privatizacijom i pretvorbom koja je uslijedila Željezara je mijenjala vlasnike da bi sada njeni dijelovi bili u vlasništvu talijanske tvrtke ABS. I danas se u Željezari proizvodi željezo ali ne cijevi nego neki drugi proizvodi. Tamo radi nekih 200-ak radnika. Na području nekadašnje Željezare Sisak danas posluje i 20-ak manjih tvrtki s oko 800 radnika što je ostatak ostataka“, kaže nam dugogodišnji novinar Večernjeg lista Danijel Prerad.
Govoreći o nestalim gospodarskim objektima u Sisku Prerad spominje i Rafineriju nafte u Sisku gdje se sad već nekoliko godina unazad više ne prerađuje nafta. Sisačka Rafinerija nekada je zapošljava oko 3.500 radnika dok danas u tom nekadašnjem gospodarskom subjektu radi oko 200 ljudi. U Sisku se nafta više ne prerađuje nego samo skladišti. Među gospodarskim subjektima koji su nestali je i tvornica za herbicide i zaštitu bilja „Herbos“. Nema više niti Dunavskoj Loyda, tvrtke koja je imala 50-60 brodova i bavila se riječnim brodarstvom do Crnog mora. S nestajanjem tvrtke rasprodani su i brodovi ali i zgrade tvrtke. Uništena je i tekstilna tvornica „Siscia“ koja je nekada zapošljavala 200-ak radnika kao i lanac trgovina i skladišta „Brezovica“. Svoja vrata zatvorila je i građevinska tvrtka „Graditelj“ koja je zapošljavala oko 300 radnika. Ta tvrtka je radila još i poslije Domovinskog rata kada je bila angažirana u obnovi. Sisak je nekad imao i tvornicu alkohola, kvasca, octa i drugih proizvoda “Segesticu” koja je svojedobno bila jedan od najvećih proizvođača alkoholnih pića u državi. Nekada je ta tvrtka imala 400 zaposlenih. Kada se govori o nestalim gospodarskim subjektima svakako se mora spomenuti i Sisačku banku koja je bila ta koja je pratila gospodarski razvoj grada.
“Sisak je nekada bio moćan industrijski grad gdje su svakodnevno dolazili raditi ne samo radnici iz Siska i okolice nego i s Banije i iz BiH. Od toga moćnog industrijskog grada došli smo do ničega tako da u Sisku, što se tiče industrije, su ostali ostaci ostataka. Kad iz Siska maknete petrokemiju i Željezaru – sve se ruši”, kaže Prerad.
Podsjetio je kako su sve te danas nestale tvrtke prije Domovinskog rata radile i zapošljavale iako su 80-ih godina kao i brojne druge tvrtke bile u raznim problemima. Međutim, onda je uslijedio Domovinski rat, pa potom pretvorba i privatizacija rezultat čega su izgubljene tisuće radnih mjesta. Sve to, kako kaže Prerad, dovelo je do toga da je danas najveći poslodavac u Sisku Opća bolnica i poduzeće Mlin i Pekare koje ima i svoju maloprodajnu mrežu. Među najvećim poslodavcima je i Grad Sisak zajedno sa svojim komunalnim i drugim tvrtkama.
„Tijekom svih tih godina u Sisku su i otvarana neka radna mjesta kao i manje tvrtke. Međutim, to sve zajedno nije niti približno onoj nekadašnjoj gospodarskoj snazi Siska. Najviše su se gradili shoping centri“, zaključio je Prerad.
