Sanacija fasada višestambenih zgrada oštećenih u vremenskoj nepogodi

Foto: Grad Vukovar

VUKOVAR, Gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava i direktor gradske tvrtke Tehnostan d.o.o. Kristijan Lovrenščak obišli su danas višestambene zgrade na kojima je u tijeku sanacija oštećenja od vremenske nepogode – tuče koja se dogodila 7. srpnja 2019. godine te kojom je oštećeno dvije trećine zgrada u Vukovaru.

Podsjetio je kako je ovom vremenskom nepogodom uništeno preko 30.000 metara kvadratnih pročelja na 91 zgradi i to procijenjene vrijednosti 5 milijuna kuna, preko 4.000 metara kvadratnih roletni na 172 zgrade u vrijednosti milijun kuna te 28 krovova, odnosno oko 14.000 metara kvadratnih krovova u vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Najviše su oštećene zgrade u Borovu naselju na rubnim dijelovima naselja, odnosno Ulica Domovinskog rata, Ulica Hrvatskog zrakoplovstva te Vijenac kneza Branimira, a ukupna vrijednost oštećenja iznosi 8,5 milijuna kuna.

Tvrtka Tehnostan d.o.o., kao upravitelj zgrada, raspolaže pričuvom suvlasnika te primjereno osigurava zgrade kako suvlasnici ne bi imali dodatnih troškova u sanaciji. Za zgrade kojima upravlja tvrtka Tehnostan d.o.o. ugovorila je realnu vrijednost osiguranja i otkup amortizacije prilikom ugovaranja tako da je sanacija oštećenih dijelova pokrivena u cijelosti od osiguravajuće kuće Croatia osiguranje d.d. Police financiraju suvlasnici stambenih zgrada iz pričuve koja se prikuplja za održavanje višestambenih zgrada.

„Tvrtka Tehnostan i Croatia osiguranje imaju kvalitetan odnos te je u rekordnome roku isplaćen iznos za sanaciju oštećenja na zgradama u visini 8,5 milijuna kuna. Sami stanari bi vrlo teško uspjeli izravno iz pričuve platiti sanaciju ovakve vrste oštećenja. Iz ovoga svega možemo izvući poruku da kad imate kvalitetan sustav i tvrtku koja održava i brine o višestambenim objektima, zaista se isplati izdvajati za sredstva pričuve“, rekao je Penava.

Što se tiče zgrada koje su prošle energetsku obnovu one su također osigurane i djelomično oštećene (krovovi i rolete) te su se također namirile od osiguranja. Što se tiče oštećenja primijećeno je kako su najviše oštećena pročelja završena mineralnom žbukom i to onom koja je izgrađena od 2000. godine pa do danas. Prilikom obnove ratom oštećenih zgrada i provođenjem javne nabave zgrade nisu obnovljene kvalitetno već materijalima s najnižom cijenom. Akrilne i silikatne žbuke nisu stradale od leda.

„Svjedoci smo sve češćih vremenskih nepogoda te je vrlo velika važnost pravovremeno i propisno osigurati nekretnine. Kada su u pitanju višestambene zgrade, tada se putem upravitelja osiguravaju zajednički dijelovi, prvenstveno pročelja i krovišta, no iskoristili smo priliku dok je postavljena skela te smo ispravljamo nedostatke iz obnove“, rekao je  Lovrenščak ističući kako su dodatne zahvate mogle napraviti zgrade s većom pričuvom i akumuliranim sredstvima.

Prilikom sanacije pročelja detektirani su različiti problemi koji nisu predmet pokrića osiguranja te se koristi prilika dok je skela na zgradi da se i ta oštećenja saniraju. Riječ je o primjerice odvajanju pročelja od zgrade te se ona dodatno učvršćuju; mijenjaju se sva dotrajala vratašca za gromobrane; ventilacijske rešetke na pročeljima; saniraju se problematične prozorske klupčice; liče se dijelovi zgrade koje osiguranje ne pokriva. To se sve radi iz sredstava pričuve zgrade, tako da to pokazuje koliko je važno imati određenu akumulaciju sredstava na pričuvi zgrade kojom se rješenje takvih problema može financirati.

„Tehnostan se nikada do sada nije susreo s ovakvim zahvatom i bilo je potrebno raditi obilnu dokumentaciju kako bi se osiguravatelju dokazalo kolika je zaista prikazana šteta. Odmah smo sanirali krovove kako ne bi nastala još veća šteta, a kozmetičke radove smo ostavili za sam kraj“, pojasnio je Lovrenščak.