Koji je prvi dan proljeća? Pa to barem svi znamo, 21. ožujka! Dan kada počinje proljeće, kada se izjednačuju rastući dan i padajuća noć, kada počinje polugodišnja prevlast dana nad noći, sunca nad tamom, topline nad hladnoćom, vrijeme koje Perzefona provodi u naručju majke Demetre, kada boginja proljeća Vesna svladava vječnu rivalku Moranu i sunovrati ju u podzemni svijet gdje ova čeka jesenski ekvinocij da opet preuzme vlast.
Svi znamo barem ponešto o mitskim predodžbama ove astronomske senzacije, i svi znamo da je to upravo 21. ožujka.
Znamo, doduše, da zbog nejasnih razloga našeg ipak nesavršenog svemira proljeće nekad počne negdje već 20., a sjećamo se da je tu i tamo znalo negdje zalutati, pa dolutati tek 22. No to su odstupanja. I isti će nam odgovor dati i oni koji su rođeni poslije 2000., oni koji nikad neće doživjeti (osim možda ako se upišu u tanku knjigu stogodišnjaka), da proljeće počne 21. Jer od početka ovog stoljeća, pa nadalje, sve do negdje kraja stoljeća, proljeće će počinjati 20. ožujka. Ove godine na primjer, 20. ožujka, negdje par minuta prije 11 navečer. Pa kako to? Zašto se odjednom proljeću žuri da je odustalo od čvrste paradigme ‘proljeće počinje 21. ožujka!’
Nema veze s politikom niti s astrologijom, nago s papom Grgurom. Naime, nakon stoljetnih promatranja ljudi su uočili nemalu diskrepanciju između civilnog kalendara (Julijanskog) i kretanja sunca, pa je papa Grgur, kao internacionalni autoritet tražio od astronoma da predlože korekciju kalendara koja bi ubuduće korigirala i prevenirala odmake. Dani koji su proizveli razliku obrisani su iz kalendara jednokratno, dok u zemljama ortodoksnog kršćanstva ova promjena nije prihvaćena.
Zbog toga danas vjernici istočnog obreda Božić i ostale blagdane slave s 13 dana razlike.
Prema predloženoj reformi, svake godine koja se dijeli sa 100, veljača
ima 28 dana, iako bi prema uobičajenom pravilu trebala biti prestupna
godina. Tako je npr. 1900. bila pre-prestupna godina sa veljačom od 28
dana.
Ali kako ni ta korekcija nije bila dovoljno precizna, postoji i pre-pre-prestupna godina, svaka godina koja se dijeli sa 400 ima veljaču od 29 dana, dakle 2000. je bila pre-pre-prestupna godina, prva nakon 1600.
Malo tko je to primijetio jer je godina djeljiva s 4 i inače prestupna. Međutim, baš ta korekcija ipak je uzrokovala onaj mali pomak na astronomskoj karti kretanja sunca, da će gotovo punih stotinu godina proljeće počinjati 20. ožujka.
Djeca rođena odmah nakon 2000., imaju šanse tek u dubokoj starosti doživjeti početak proljeća 21. ožujka. Pa ipak, kako danas, tako će kroz čitavo ovo stoljeće ljudi na upit ‘koji je prvi dan proljeća?’, spremno predlagati 21. ožujka.
Zdenko Balog/prigorski.hr
