U Gradskom muzeju Vukovar, koji je uz Grad Vukovar izdavač, večeras je predstavljena monografija “Sjećanje na žrtvu Vukovara 1991. godine” koja je, kako je ustvrdio gradonačelnik Ivan Penava, nastala kako bi se podsjetilo na same početke komemorativnog obilježavanja stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, kao i na ljude koji su sudjelovali u organizaciji događaja.
“Monografija je nastala u želji da razvoj kolone sjećanja, od prve koja je bila u nešto drugačijoj formi do ove danas koja je postala najmasovniji komemorativni događaj u zemlji, objedinimo i zapišemo sve detalje kako bi oni ostali tu za povijest, za buduće generacije”, kazao je Penava.
Rekao je i kako je kolona sjećanja, kojom se svake godine, 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, bila i ostala vukovarska te je to poruka i sadašnjoj te svim budućim Vladama koje su je pokušale politički instrumentizirati.
Nekadašnji dugogodišnji voditelj za odnose s javnošću u Gradu Vukovaru, Tomislav Čorak podsjetio je da se prvo komemorativno obilježavanje 18. studenoga 1991. godine – dana kada je slomljena tromjesečna obrana Vukovara te su u grad ušle JNA i srpske paravojne postrojbe, prethodno ga potpuno uništivši – održano 1998. na parkiralištu nekadašnjeg hotela Dunav.
“Time je za sudionike program bio završen, međutim, te godine već je bio postavljen Križ svim žrtvama za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav gdje se jedna skupina ljudi nakon tog događaja uputila sa zastavama. Druga skupina je pak, samoinicijativno i vrlo emotivno, krenula prema Veleprometu, najvećem koncentracijskom logoru, gdje su nakon ulaska otvorili vrata hangara i uz krike ljudi koji su tamo bili zlostavljani, zapalili su svijeće i vratili su se u grad. Time je završilo prvo obilježavanje”, naveo je Čorak.
Napomenuo je kako se ubrzo rodila zamisao da kolona sjećanja bude i središnje događanje svih budućih obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.
O monografiji su govorili i Ružica Marić, nekadašnja dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, nekadašnji gvardijan vukovarskog Franjevačkog samostana fra Ivica Jagodić i Dražen Živić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji su, uz Ivanu Mujkić i Anu Lovrić i urednici monografije.
