VUKOVAR, U Pastoralnom centru sv. Bono u Vukovaru predstavljena je danas monografija autora Zlatka Karača pod nazivom „Kapela čudotvorne Gospe od Hrasta“. Tom prilikom zainteresiranima je pojašnjeno kako je došlo do izgradnje kapele koja je izgrađena 1892. godine. Prema riječima Karača na mjestu današnje kapele, koja se nalazi na Priljevu, nekada je bila šuma i mjesto gdje su vršena pogubljena osuđenika. Tu je se nalazilo i stablo staroga hrasta na kojem su građani postavili Gospinu sliku i gdje su građani, prije smaknuća, imali mogućnost ispovijedi. Prema starim dokumentima 1820. godine planirana je izgradnja kapele na tome mjestu za što je ishodovana i dozvola tadašnjeg biskupa iz Đakova, a osiguran je i potreban materijal. Ipak do izgradnje kapale tada nije došlo.
„Kapela je izgrađena nešto kasnije i to radi jednog neobičnog događaja. Naime, od plamena svijeća, koje su paljenje podno hrasta, 1889. godine zapalio se stari hrast koji je tom prilikom i izgorio. Gospina slika je spašena. Bio je to povod da tadašnji gvardijan vukovarskog samostana predloži vjernicima kako je došlo vrijeme za izgradnju kapele. Tijekom 1891. godine pribavljene su sve dozvole i potreban materijal te su krajem godine započeli radovi. Kapela je završena 1892. godine, a u nju je tada postavljena i Gospina slika“, rekao je Karač.
Interesantan podatak je i kako je prilikom izgradnje kapele osnovan i Odbor od strane građana koji su radili na prikupljanju sredstava i materijala među kojima je bio i Stjepan Ružička, otac nobelovca Lavoslava Ružičke. Pojasnio je i kako je kapela bila prvi donacijski objekt koji je završen poslije Domovinskog rata te da je ona bila simbol povratka i afirmacije hrvatske baštine u Vukovaru koja je bila iznimno bogata i tijekom rata srušena.
O izgradnji kapele govorio je i vukovarski župnik fra Ivica Jagodić koji je rekao kako na tu temu postoji i legenda koja i danas kola među građanima. Ta legenda kaže kako je Vukovarac Ivan bio krivo optužen za ubojstvo. On je tvrdio da je nevin ali mu to nije pomoglo. Međutim, prije samoga pogubljenja doznalo se kako je Ivan ipak nevin. Bio je to povod da Vukovarci na stablo staroga hrasta postave Gospinu sliku gdje su počeli dolaziti u znak zahvalnosti. I fra Jagodić tvrdi, pozivajući se na stare knjige, kako je kapela izgrađena 1892. godine te da je naziv dobila po tome što je slika prenesena u njenu unutrašnjost. Fra Jagodić kaže i kako su 1914. godine započela hodočašća Gospi od Hrasta koja su kretala od crkve Svetoga Filipa i Jakova odakle su se pjevajući marijanske pjesme i moleći krunicu spuštali do kapele ispred koje se održavala sveta misa. Tako je bilo do početka 2. Svjetskog rata kada je napravljena mala stanka. Hodočašća su nastavljena poslije rata i tako je bilo sve do 1991. godine kada je kapela teško stradala i kada je izvorna slika napravljena. Društvo Hrvatska žena je prema fotografijama slike napravilo repliku koja je sada tamo.
