VUKOVAR, Pod nazivom „EU kao zaboravljeni mirovni projekt?“ organizacije civilnog društva odlučile su u Vukovaru stručnim zagovaračkim panelom obilježiti početak predsjedanja RH Vijećem Europske unije. Tom prilikom rečeno je kako je RH najmlađa članica EU koja je ušla u EU s neposrednim iskustvom rata kao i da je već u samim pregovorima oko ulaska u EU postalo vidljivo da ona nije senzibilizirana za sve posljedice rata koje sa sobom donosi RH.
„Kao zemlja koja predsjedava Vijećem EU u 2020. godini čini se nužnim da Hrvatska ponovno otvori raspravu o tome jesmo li zaboravili da je jedna od uloga EU i ona da bude garancija mira. U trenutku kada EU izdvaja sve više sredstava za obrambene politike i kada dolazak ljudi koji bježe pred ratovima, siromaštvom i posljedicama klimatskih promjena shvaća sve češće kao napad na Uniju, vrijeme je da i glasno progovorimo o mogućim većim naporima koji su potrebni u radu na izgradnji mira kako unutar, tako i izvan svojih granica. Civilno društvo Hrvatske odlučilo je upravo ovom temom obilježiti početak predsjedanja Hrvatske Vijećem EU. U suradnji s civilnim društvom iz EU i regije, u Vukovaru – gradu simbolu ratnog razaranja, na dan međunarodnog priznanja RH i završetka Mirne reintegracije istočne Slavonije, zajedno ćemo razgovarati o tome što se još sve može učiniti kako bi EU aktivno radila na izgradnji mira unutar i van svojih granica“, navode organizatori.
Tijekom rasprave predstavnici civilnog društva istaknuli su kako Hrvatska, kao jedina članica EU koja ima nedavno iskustvo ratnog sukoba, može dati značajan doprinos u izgradnji mirotvorne politike, uz poticanje dijaloga, solidarnosti, rad na terenu i inzistiranje na nenasilnoj komunikaciji.
„Izgradnja mira je trajni proces koji se ne sastoji samo od integriranja teritorija i pravnih mehanizama već se odvija među ljudima na svakodnevnoj razini. Najvažnije je integrirati ljude svih nacionalnosti, religija i političkih opredjeljenja kako bi mirna reintegracija mogla živjeti u punom smislu“, rekao je Kristijan Kovačić iz Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske.
U raspravi je sudjelovala i voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič koja j rekla kako je to što se u Hrvatskoj po prvi put službeno obilježava dan mire reintegracije znak kako će biti više mjesta za heroje mira.
„Kao društvo borimo se s načinima kako se sjećati svih ubijenih, kako učinkovitije tragati za svim nestalima i procesuirati ratne zločine“, rekla je Teršelić.
Izvršna direktorica Europskog doma Vukovaru Dijana Antunović Lazić kazala je kako je značajno to što se obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prvi put obilježava kao spomendan. Kazala je i kako javnost nije dovoljno upoznata s važnošću i postignućima mirne reintegracije.
„Mirna reintegracija je službeno završila 1998. godine ali ona i danas traje i zato je važno govoriti o tome koliko i što znači mirna reintegracija, što je sve napravljeno, koje su prepreke i što još sve treba napraviti“, rekla je Antunović Lazić.
