VINKOVCI, U sklopu 23. Sajma zdravlja koji u nedjelju završava u Vinkovcima, pretposljednjeg dana te sajamsko-edukacijske manifestacije, održan je Simpozij Novinarstvo, koji se sadržajno naslonio na središnju temu ovogodišnjeg Sajma zdravlja, djecu i potrebu ulaganja u njihov razvoj.
O svijetu medija i njihovom odnosu prema djeci, sudionicima simpozija uvodno je govorila glavna urednica portala www. medijskapismenost.hr i stručna suradnica Agencije za elektroničke medije Ana Dokler koja je predstavila i priručnik koji su zajednički izdali Agencija i UNICEF “Djeca i mediji”, a potom odgovorila i na neka od aktualnih pitanja o odnosu medija i djece, kako izvještavati o djeci i koje greške pri tome ne činiti.
![](https://i0.wp.com/press032.com/wp-content/uploads/2019/04/20190413_150852-Kopiraj1.jpg?resize=640%2C311)
“Stručnjaci se slažu da djecu treba početi medijski opismenjavati od trenutka kada počnu koristiti medije, a to je danas već negdje u vrtićkoj dobi. U tom najranijem periodu ključna je uloga roditelja u smislu biranja sadržaja za djecu i objašnjavanju zašto nešto gledamo, a zašto ne, te polako poučavanje djece kako kritički analizirati te sadržaje”, kazala je Ana Dokler dodajuće kako medije u život djece treba uvoditi postepeno, a o viđenom medijskom sadržaju roditelji bi trebali razgovarati s djecom kako bi im pojasnili razliku između stvarnosti i fikcije.
Djeca i mediji
Na potrebu medijske edukacije roditelja, ali i odgajatelja u dječjim vrtićima i svim onima koji dolaze u doticaj s djecom u ranoj dobi upozorio i predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Vukovarsko-srijemske županije Željko Draženović koji je održao predavanje na temu “Djeca i mediji”.
“U današnje vrijeme djecu izlažemo medijima od najranije dobi, što itekako utječe na njihov rast i razvoj. Mediji su svugdje oko nas, na poslu, u vrtiću, kod kuće, današnji svijet je nezamisliv bez masovnih medija. I tu treba odmah razjasniti jednu stvar. Mediji nisu po prirodi postojanja dobri i loši. Mediji predstavljaju tehnološki iskorak, a na korisnicma je kako će taj tehnološki napredak koristiti. Kada je riječ o utjecaju medija na djecu, ključna je uloga roditelja, staratelja, baka i djedova, teta u vrtićima”, kazao je Draženović.
Po njegovim riječima, djeca u ranoj dobi nisu uvijek sposobna razlučiti stvarno od nestvarnog, a ne razumiju niti tehnološka dostignuća poput Photoshopa, stoga vjeruju u ono što vide, a s jednakom lakoćom usvajaju obrasce koji im se nameću na televiziji putem reklama i drugih programa koji nisu nužno namijenjeni djeci, ali im djeca svejedno imaju pristup.
Neuromarketing u promociji predškolskog obrazovanja
Nastavno na tu temu nadovozela se u svome izlaganju i Hedda Martina Šola, jedna od vodećih marketinških stručnjakinja s Sveučilišta Hercegovina u Mostaru govoreći na temu “Neuromarketing u promociji predškolskog obrazovanja”. Ta autorica prve knjige o neuromarketingu u Hrvatskoj „Marketinška oružarnica“ i knjige „Neuromarketing Armoury“ koje se izučavaju se na fakultetima i prodaju u Hrvatskoj, USA i zemljama EU, pojasnila je kako je neuromarketing spoj marketinga i neuroznanosti te daje odgovore na pitanja kako najbolje približiti određeni brend potrošaču.
![](https://i0.wp.com/press032.com/wp-content/uploads/2019/04/20190413_180620-Kopiraj1.jpg?resize=640%2C311)
“Tradicionalne marketinške tehnike ne mogu dati odgovore na ta pitanja”, ustvrdila je Hedda Martina Šola.
Navela je kako je poznati proizvođač automobila Daimler – Chrysler radio istraživanje kako bi istražio mozak potrošača koji kupuju njihove automobile, a pobjedio je Mini Cooper.
“Znate li zašto? Neuromarketinškom analizom je utvrđeno da ispitanici kad vide Mini Cooper imaju najopuštenije lice i zapravo vide “Bambi na 4 kotača”. I ništa danas nije slučajno. Svi proizvodi na tržište dolaze već programirani i prilagođeni za potrošače, kako bi kupili upravo njih”, kazala je ova straučnjakinja dodajući kako se pri tom posebna pažnja posvećuje djeci i njihovim roditeljima, kao ogromnim potrošačima koji vrlo lako upadnu u zamke marketinškog utjecaja.
Zdravlje novinara
Posebice zanimljivo bilo je druženje s nekadašnjim novinarkama i poznatim licima s malih ekrana, Višnjom Mišin koja je radila za HTV i Ivanom Draganić, bivšom novinarkom RTL-a, a sve na temu zdravlja novinara odnosno koliko se i da li se danas osjećaju sretnije i opuštenije kada su izvan novinarstva i posvećene vlastitim životnim projektima.
![](https://i0.wp.com/press032.com/wp-content/uploads/2019/04/20190413_162106-Kopiraj1.jpg?resize=640%2C311)
“Jednostavno sam u jednom trenutku ocjenila da je vrijeme za promjenu i nisam požalila. Doduše, nedostaju mi tereni, raznovrsnost tema i ljudi s kojima sam se susretala, a koju može ponuditi samo novinarstvo”, kazala je Višnja Mišin koja je nakon novinarstva uplovima u odvjetničke vode i danas u Vinkovcima ima svoj odvjetnički ured.
Slično razmišlja i Ivana Draganić, koja je iz novinarstva izašla prije godinu dana i danas je vlasnica vinskog bara “Vinska mušica” u Osijeku.
![](https://i0.wp.com/press032.com/wp-content/uploads/2019/04/20190413_162101-Kopiraj1.jpg?resize=640%2C311)
“Nakupi se u čovjeku svega i u jednom trenutku dođete pred prekretnicu. Ja sam donijela odluku da želim svoj mir i nešto svoje. I nisam požalila posebice jer ovo današnje novinarstvo sve ima manje veze s pravim novinarstvom”, kazala je Draganić.
I jedna i druga smatraju kako današnje novinarstvo sve više posrće pod teretom senzacionalizma, marketinga i oglašivača, a kao rezultat proizlazi nevjerodostojno i neobjektivno novinarstvo.
Četvrt stoljeća Vinkovačke televizije
Simpozij Novinarstvo završio je u slavljeničkom tonu i obilježavanju 25. godina djelovanja Plave Vinkovačke televizije o čijim programskim odrednicama je govorila direktorica programa te televizijske kuće Biljana Pavlović.
![](https://i0.wp.com/press032.com/wp-content/uploads/2019/04/20190413_182733-Kopiraj1.jpg?resize=640%2C311)
“Već 25 godina trudimo se donijeti, ponajprije lokalne informacije, u domove naših gledatelja i biti im prozor u lokalna politička, gospodarska, kulturna, sportska i druga događanja. Nije to uvijek lako, često nas je malo, a događanja puno, a izazovno je i opstati u marketinškom smislu kada znamo da ovo područje nije gospodarski razvijeno koliko bi mi svi htjeli”, kazala je Biljana Pavlović.
U završnoj riječi, zahvaljujući svim sudionicima, posebice predavačima, Željko Draženović ukazao je na potrebu jače profesionalizacije novinarske struke ocjenivši iznimno bitnim vjeru građana u medije.
“Ima nas svakakvih, ali ogromna većina hrvatskih novinara pošteno odrađuje svoj posao. I zato nemojte odustati od praćenja medija uz izgovor “ja više ne čitam novine i ne gledam vijesti”. Nedostatak informacija danas si ne može nitko dopustiti jer je pravodobna informacija ključ svega. Pravo na informaciju zajamčeno je svima i mora svima biti dostupna. Jer samo uz prave informacije možemo donositi i prave odluke”, poručio je Željko Draženović u ime Simpozija Novinarstvo na 23. Sajmu zdravlja u Vinkovcima.
![](https://press032.com/wp-content/uploads/2023/05/BANNER-728x90px_STUDENI-2023.png)