Vjera i nada, mir, ljubav i radost. Sve što čovjeku treba da bi svoj život nazvao potpunim. Upravo ove vrijednosti razlog su zašto u nedjeljama došašća palimo četiri svijeće na adventskom vijencu. Paljenje svijeća stoljetna je tradicija. Jedna po jedna, adventske svijeće pale se četiri tjedna i sa zadnjom upaljenom dočeka se Božić, a svaka svijeća ima svoje značenje. Također, uvriježeno je mišljenje da svaka svijeća simbolizira 1000 godina, zajedno 4000 godina, što je biblijsko vrijeme od stvaranja Adama i Eve do rođenja Krista.
Ove nedjelje palimo četvrtu adventsku svijeću koja je najčešće i posljednja adventska svijeća. Ljubičaste je boje i simbolizira mir. Četvrta se naziva anđeoskom svijećom ili svijećom anđela glasnika koji donose radosnu vijest o Isusovu rođenju i pozivaju vjernike da se spreme u pohode malenom Isusu.
Neke inačice adventskog vijenca imaju i petu svijeću koja je simbol Kristove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali na Badnjak ili Božić. Peta svijeća, ako se koristi, trebala bi biti bijele boje.
Četiri adventske svijeće kao…
Valja napomenuti da ima više tumačenja simbolike svijeća. Prema germanskoj tradiciji svijeće označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. No drugi govore da su one oznake godišnjih doba, treći spominju da ih se može povezati s četiri evanđelista (Matej, Marko, Luka i Ivan), dok je najučestalije tumačenje kako one predstavljaju brojanice i svaka od njih označava jedan tjedan došašća, pisao je za prošlog adventa fra Zvonko Benković.
Simbolika vijenca
Imao on četiri ili pet svijeća, koje god da su boje i kako god ih mi tumačili, jedno je sigurno: nema vijenca bez kruga i bez svijeća. Krug predstavlja vječnost, on je savršen i nema mu početka niti kraja, a svijeće su svjetlost. One predstavljaju pobjedu nad tamom koja simbolizira zlo. Najčešće se vijenac ukrašava zimzelenim raslinjem kako bi se oslikao neprekinuti ciklus života, stavljaju se i božikovina i tisa koje simboliziraju besmrtnost. Bodljikavi listovi božikovine podsjećaju na Kristovu krunu od trnja, a postoji i legenda prema kojoj je Isusov križ bio načinjen od božikovine. Kao simbol života i uskrsnuća stavljaju se još i orasi, sjemenke mahuna te češeri bora.
Prvi adventski vijenac nastao je 1839. godine u Hamburgu, a izradio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Njegova je ideja bila slikovito djeci pojasniti iščekivanje Božića pa je od drvenog kotača i 23 svijeće – 19 malih crvenih i 4 velike bijele – napravio prvi adventski vijenac. Svaki dan palili bi jednu malu crvenu svijeću, a nedjeljom se palila veća bijela.
Petra Orešković/womeninadria.com
Adventske svijeće – kako se pale i koje je njihovo značenje? – Women in Adria
