VINKOVCI, Krajem 2019. godine u Vinkovcima je osnovan Institut za razvoj odnosa Hrvatske i Srbije (IROHS) koji je zapravo nevladina i nestranačka udruga koja će djelovati na području cijele Hrvatske. Za predsjednika IROHS-a izabran je Damir Rimac iz Vinkovaca s kojim smo razgovarali o tome što je ta udruga, kakvi su im planovi i prvi koraci.
Što je to IROHS?
IROHS je skraćenica koja predstavlja Institut za razvoj odnosa Hrvatske i Srbije. To je civilna organizacija osnovana prvenstveno radi unapređenja, proučavanja i istraživanja odnosa dviju susjednih država. IROHS će svojim javnim radom pokušati dovesti do poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije čime bi se u konačnici dao doprinos kvaliteti života, ali i razvoju i realizaciji različitih projekata. Sve navedeno bi naravno bilo realizirano uz afirmaciju pozitivnog mišljenja i ideja bez uobičajenog političkog folklora i retorike što bi mogao biti svojevrsni novitet u javnom prostoru kada se govori o odnosima Hrvatske i Srbije. Slikovito da se izrazim cilj mi je zatvoriti spomenar, a otvoriti planer.
Kako ste došli na ideju o pokretanju jedne takve nevladine udruge?
Ideja se rodila sasvim spontano, obzirom da sam posljednje dvije godine intenzivno boravio u Novom Sadu, Beogradu, Požarevcu i Kragujevcu gdje sam upoznao brojne ljude te sam se susreo s nekoliko projekata koji se provode u Srbiji. U Srbiji se koja je samo članica CEFTA, provode brojni investicijski projekti, koji nekim slučajem zaobilaze Hrvatsku kao članicu EU. Meni osobno kao čovjeku u srednjim godinama je previše termina i odnosa kao što su, npr. partizani, četnici, ustaše, srbi – Hrvati, hrvati – Srbi (namjerno sam napisao s malim slovima ovisno s koje se strane gleda) i slično, kojima se isključivo u dnevno-političke svrhe, kontaminira javni prostor. Navedeno nema apsolutno nikakav smisao osim zatupljivanja mladih osoba u njihovom normalnom odrastanju. Osobno sam mišljenja da samo razumijevanjem prošlosti možemo graditi bolju i kvalitetniju budućnost ovih prostora, zvao se on regijon, regija, prostor srednje ili jugoistočne Europe. Već duže vrijeme u javnom prostoru se u obje države premalo govori o tehnologijama, obrazovanju, gospodarstvu, mobilnosti, kulturi, održivom razvoju, kvalitetama koje postoje i u Hrvatskoj i u Srbiji. Obostrana razmjena iskustava i transfer znanja je ono što je potrebno i Hrvatskoj i Srbiji, ukoliko se želimo kao normalne države razvijati u svakom od ranije spomenutih područja. Ideju i motive za pokretanje jedne takve civilne organizacije sam prije svega pronašao u odrastanju svoje dvoje djece, iskustvima koje sam stekao u dosadašnjem znanstvenom, gospodarskom i političkom angažmanu te prijateljskim i kolegijalnim odnosima koje sam do sada stekao i izgradio.
S čime se planirate baviti u svome radu? Koje oblasti će biti obuhvaćene u radu udruge?
Statutom Instituta definirano je poticanje daljnjeg razvoja i unapređivanje odnosa Hrvatske i Srbije kao susjednih zemalja, razvijanje i unapređivanje međunarodne suradnje, ljudskih prava i demokratske političke kulture kao temeljnih vrijednosti modernih društava. Institut će sukladno ciljevima djelovati na područjima gospodarstva, tehnologije, inovacija, kulture i umjetnosti, informiranja i obrazovanja, znanosti i istraživanja, održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode. Rad Instituta bez javnosti rada ne bi bio svrsishodan te ćemo o svim svojim aktivnostima pravovremeno informirati javnost.
Koji su prvi koraci IROHS-a?
Jedan od prvih koraka je upućivanje dopisa predsjednicima država, predsjednicima parlamenata, predsjednicima vlada dviju država kao i svim ostalim mjerodavnim institucijama Hrvatske i Srbije u svrhu uspostave komunikacije. Također, uspostava suradnje s civilnim organizacijama sličnih provenijencija i početak dijaloga plan je za prvi dio 2020. godine. U drugom djelu 2020. godine cilj je konkretizacija određenih projekata.
Što bi po Vama, Hrvatska mogla dobiti od rada ove udruge, a što bi mogla dati zauzvrat?
Prije svega dopustite mi da kažem kako je pitanje vrlo bitno, a samim tim odgovor još bitniji. Ukoliko usporedimo samo gospodarske podatke o vanjsko-trgovinskoj razmjeni (za prvih 11 mjeseci 2019.) Hrvatske i EU-27 tada je vidljiv deficit od -7,5 milijardi eura. U isto vrijeme razmjena sa zemljama CEFTA pokazuje suficit od gotovo 1 milijardu eura. Vanjsko-trgovinska razmjena sa Srbijom je slaba i treba ju povećati u budućim razdobljima. Kada se govori o izvozu iz Hrvatske i uvozu iz Srbije oni su se za prvih 11 mjeseci 2019. kretali oko 500 milijuna eura s time da je izvoz iz Hrvatske bio veći pa je ostvaren suficit od 64 milijuna eura. Navedeni podatci u mjerljivi i vrlo lako provjerljivi. S gospodarskog gledišta nema nikakvih ograničenja da se u sljedeće 2-3 godine vanjsko-trgovinska razmjena Hrvatske i Srbije ne poveća za 100 – 120 % te da vrijednost izvoza ne pređe 1 milijardu eura, čime bi suficit sa zemljama CEFTE bio preko 2 milijarde eura. Dakle, samo u tome djelu Hrvatska bi mogla profitirati. Uspostava suradnje na području očuvanja kulturne baštine, obrazovanja i različitih tehnologija dala bi poseban doprinos u smislu mobilnosti i razmjene studenata različitih područja te održivog razvoja i prevencije katastrofa. Dopustite mi da na samom kraju naglasim kako je Srbija iz IPA fonda EU povukla oko 8,5 milijuna eura za područje očuvanja samo jedne kulturne baštine. Navedena sredstva Srbija je iskoristila za obnovu i rekonstrukciju Golubačke utvrde, srednjovjekovnog bisera iz XIV. stoljeća koji se nalazi na samoj granici s Rumunjskoj na početku Đerdapske klisure što svakako predlažem da se posjeti i uživa u prizorima netaknute prirode. Iz takvih primjera i Hrvatska može puno naučiti. Institut bi za uzvrat mogao svojim radom postati prepoznatljiva lobistička komponenta koja bi radila na spajanju, a ne na razdvajanju.
