VUKOVAR, U prostorijama Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Vukovar održana je 12. sjednica Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Vukovar na kojoj je bilo nazočno 12 članova i predstojnik Ureda predsjednika HGK gospodin Ivan Barbarić.
Nakon pozdravnih riječi predsjednice HGK – ŽK Vukovar gospođe Vinke Ivanković na samom početku sjednice članovi Gospodarskog vijeća donijeli su odluku (temeljem 18 financijskih pokazatelja) o dodjeli Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije za 2016. godinu i to u kategorijama malih, srednjih i velikih tvrtki. Priznanja za najuspješnije tvrtke kao i priznanja tvrtkama koje u 2017. godini slave okruglu godišnjicu poslovanja(25 i više godina) bit će, kao i svake godine, uručena nagrađenima na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća koja će biti organizirana sredinom prosinca. Tvrtkama koje slave 10, 15 i 20 godina poslovanja priznanje će biti dostavljeno osobno.
Članovi Gospodarskog vijeća dobili su informaciju o kvaliteti kredita u građevinarstvu, trgovini i turizmu u RH koju je izradio Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. U Hrvatskoj se vrijednost djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (eng. NPL – Nonperforming loan) odnosno onih iz rizičnih skupina B i C (loši krediti) znatno povećala, a taj rast od početka krize prisutan je u svim članicama EU pa i u RH. Naime, vrijednost djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita U Hrvatskoj trenutno iznosi 48,2 mlrd. odnosno 17,3% plasmana. Najviše kredita banke su plasirale (stanje na dan 30.06.2017.) u prerađivačku industriju (23%), trgovinu (19%), djelatnosti pružanja smještaja te pripremanja i usluživanja hrane (12%) i građevinarstvo (11%). Utjecaj gospodarske krize bio je najizraženiji u građevinarstvu pa stoga ne začuđuje činjenica da je to ujedno bila i djelatnost s najizraženijom problematikom NPL-ova (udio u NPL iznosi 63,9%). Zabilježeni rast udjela djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita negativno je utjecao na bankarski sustav, cijelo gospodarstvo te na pojedine djelatnosti, među kojima se našla i trgovina, no ne tako drastično kao što je to slučaj u građevinarstvu (udio u NPL iznosi 18,2%). Tvrtke iz sektora turizma treći su najvažniji komitenti banaka prema vrijednosti plasiranih kredita (nakon prerađivačke industrije i trgovine) pa je pritom kvaliteta njihova kreditnog portfelja znatno bolja nego u spomenuta dva sektora unatoč dosta visokom udjelu NPL-ova koji iznosi 12,83%.
Članovima Gospodarskog vijeća prezentirani su stavovi Vlade za uvođenje eura, upoznati su sa Strategijom uvođenja eura u RH te su predstavljene koristi, troškovi i postupak njegova uvođenja, prioriteti ekonomske politike u postupku uvođenja eura te strukturne reforme koje je potrebno provesti za povećanje potencijalnog rasta. Stavovi Vlade su jasni, a prema njima su koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova. Naime, koristi su višestruke i trajne su naravi, a odnose se na: uklanjanje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava te pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja itd. S druge strane, troškovi uvođenja eura su pretežno jednokratni i mali te se odnose na gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta razine cijena prilikom konverzije, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža, troškove konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama itd. Prije samog postupka uvođenja eura potrebno je zadovoljiti određenje uvjete, a ključan korak u tom procesu je ulazak u tečajni mehanizam (ERM II) te ispunjavanje kriterija nominalne konvergencije odnosno sudjelovanje u ERM II najmanje 2 godine. Prioriteti ekonomske politike u postupku uvođenja eura su nastavak vođenja fiskalne politike s ciljem uravnoteženja proračuna, smanjenja javnog duga i stvaranja fiskalnog prostora za razdoblje krize te provođenje strukturnih reformi za povećanje potencijalnog rasta koje se odnose na efektivno porezno rasterećenje gospodarstva, administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora, reformu obrazovnog sustava, bolje upravljanje državnom imovinom, povećanje održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te daljnje povećanje korištenja EU fondova.
Na samom kraju sjednice članovi Gospodarskog vijeća jednoglasno su podržali prijedlog HGK ŽK Vukovar da se u Skupštinu HGK u mandatnom razdoblju 2016-2020 imenuje gospodin Mario Špoljar iz tvrtke Akord d.o.o. iz Županje umjesto gospodina Dražena Robića iz tvrtke Sladorana d.d. iz Županje.
