U Vinkovcima je obilježena 211. obljetnica rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića, za čijeg je banovanja 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institucijama, uredima i školama u Hrvatskoj.
Brojna izaslanstva, među kojima i grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije te vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ položila su vijence kod banove Spomen-ploče na kapeli sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju te crvene karanfile na banov grob u grobljanskoj kapelici koju je dana sagraditi banova majka, Elizabeta Šokčević.
Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine, u obitelji graničarskih časnika. Vojnu akademiju završio je 1830. da bi u 38 godini već bio general bojnik, dok u 46. godini postaje podmaršal, te ga sa Slavonske vojne granice premještaju u Vrhovnu vojnu komandu u Graz.
Zbog bolesti bana Josipa Jelačića car Franjo Josip I. imenovao je Šokčevića banskim zamjenikom 1958. godine, a na prijedlog biskupa J.J. Strossmayera car je Šokčevića imenovao banom 1860. godine i tu je dužnost obavljao do 1867. godine kada je na vlastiti zahtjev smijenjen da bi godinu potom bio i umirovljen.
Za njegova banovanja, 1861. godine hrvatski jezik uveden je u službenu javnu uporabu u institucijama i školama, pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe. Za njegova banovanja donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan sudski Stol sedmorice, donijeti prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta-
Hrvatski ban Josip Šokčević umro je u Beču 1897. godine gdje je i pokopan da bi njegovi posmrtni ostatci bili preneseni u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapele sv. Marije Magdalene.
