Međutim, situacija je često vrlo jednostavna, treba izvijestiti o nečijem govoru ili press konferenciji, ali neki mediji odaberu izostaviti neke činjenice ili kontekst, što je neetički. A tako nastaju i dezinformacije, tvrdi ova medijska stručnjakinja.
U današnjem digitalnom dobu, rad s novim tehnologijama u medijskim redakcijama smanjuje vrijeme proizvodnje, stavljajući naglasak na brzinu i kratke forme, pri čemu se novinari nerijetko oslanjaju na lako dostupne izvore, čija je vjerodostojnost nerijetko upitna. A brzina često vodi do pogreške što rezultira “lažnim vijestima”. Od prvog dana medijskog praćenja ruske invazije na Ukrajinu dokaze za to možemo pronaći svakodnevno, među fotografijama i videima koje urednici objavljuju kako bi ilustrirali tekstove i priloge. U početku su to bilo fotografije iz Ukrajine, ali od prije 7-8 godina, najčešće iz pobunjenih regija. Zatim je red došao na videa na kojima je bila bilo koja eksplozija, od skladišta oružja u Slovačkoj 2012., preko one strahovite u luci u Bejrutu u kolovozu 2020., do raketiranja položaja pristaša jemenskog predsjednika u veljači. I mnogih drugih. A kada su se konačno pojavile fotografije s bojišnica, neki su ih mediji ne samo krivo predstavljali, već i preuzimali, kršeći autorska prava. Upravo zbog toga agencija URA.RU najavila je tužbu protiv talijanskog dnevnog lista La Stampa. Dnevnik je objavio agencijsku fotografiju na kojoj je prikazan muškarac koji, prekrivajući rukama lice, stoji pored tijela svoje supruge, jedne od ukupno 21 ubijene osobe u ukrajinskom raketnom udaru na Donjeck 14. ožujka. Fotografija je dva dana kasnije objavljena na naslovnici lista bez navođenja izvora, kao ilustracija ruskog pokolja u Kijevu.
Da, brzina je neodvojiv dio novinarstva jer svi žele biti prvi. Ali brzopletost i profesionalnost ne idu skupa. Povjerenje u medije može se vratiti profesionalnim i prije svega etičnim obavljanjem novinarskog zanata. Pa i na uštrb kašnjenja objave za nekoliko sekundi, koliko treba da se na internetu provjeri neka fotografija ili video, mišljenja je Jelena Jurišić, docentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija.
Đ.K.
