VINKOVCI, Nekoliko tjedana prije početka 60. Vinkovačkih jeseni vinkovački novinar i književnik Željko Draženović objavio je knjigu pod nazivom „Vinkovačke jeseni – hrvatski odgovor jugounitarizmu“.
„To je priča o Vinkovačkim jesenima u kojoj propitujem samu ideju nastanka te prestižne tradicijske i folklorne manifestacije odnosno što je njezine osnivače nagnalo da ju osnuju. Nemali broj bi rekao da je tomu razlog bio očuvanje folklorne baštine što je, po mome mišljenju, tek djelomično točno dok su pravi razlozi ipak drugačiji. U knjizi je puno dokumenata, fotografija ali i svjedočenja sudionika stvaranja Vinkovačkih jeseni“, rekao je Draženović.
Govoreći o pisanju knjige rekao je kako je najveći problem s kojim se istražujući susreo je činjenica da su s ovoga svijeta otišli idejni začetnici Jeseni poput Dragutina Žanića, akademika Vanje Radauša, Marcela Lončara, Grge Matakovića i drugih. Ipak, uspio je doći do niza svjedoka koji znaju puno i voljni su to znanje podijeliti. Kaže i kako je koristio i arhivsku građu te bogatu arhivu vinkovačkih Novosti i Večernjeg lista.
„Nadam se da sam ovom knjigom donio jedan drugačiji pogled na Vinkovačke jeseni koje ove godine slave 60. jubilej, a koju sam posvetio svima onima koji su na bilo koji način ugradili dio sebe u tu manifestaciju, od Vinkovčana do Rokovčana i Andrijaševčana, Otočana, Privlačana, Ivankovčana, Prkovčana, Đeletovčana i svih ostalih koji nisu žalili ni truda ni vremena da Vinkovačke jeseni uspiju. Iako vremena toj manifestaciji sredinom 60-ih godina i nisu bila politički naklonjena ono što je meni bilo je zanimljivo “otkriće” je činjenica koliko je ljudi pomoglo u nastanku Vinkovačkih jeseni, a da nisu bili Vinkovčani. Uvjeren sam kako te manifestacije ne bi bilo da nije bilo podrške ljudi iz vinkovačkih okolnih sela poput rokovačke braće Karabalić“, rekao je Draženović.
Najavio je i kako će promocija knjige biti održana 9. rujna u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a u Vinkovcima, 20. rujna u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
Inače, ovo je treća knjiga Željka Draženovića. Knjigu „Vinkovci, grad kakav pamtimo“ objavio je 2023. godine i ona je posvećena svima onima koji su Vinkovce učinili ovakvima kakvi su danas i kakvima ih pamte naši naraštaji. U knjizi, kroz dokumente i fotografije te svjedočenja starijih sugrađana prati razvoj Vinkovaca 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, gradnju željezničkog kolodvora, hotela Slavonija, gradskih blokova i naselja, razvoj željeznice i gospodarskih subjekata poput kožare, Spačve, Vinteksa, Dilja, PIK-a Vinkovci o kojih mnogih danas više nema.
Život Vinkovčanke Anice Hađinac utkan je i u roman “Posljednja stanica Vinkovci” izdan 2024. godine, a koji je nastao na osnovnu sačuvanih pisama koje je Anica Hađinac kao mlada djevojka razmjenjivala s svojim sada pokojnim suprugom dok se ovaj kao mladić nalazio na odsluženju vojnog roka početkom 60- ih godina prošloga stoljeća.
Draženović najavljuje i kako ga je zaintrigirao rad na romanu radnog naziva “Izborna noć” koji bi govorio o sprezi politike i medija u predizborno vrijeme. Bila bi to još jedna vinkovačka, ali i svehrvatska, priča o dobrim i lošim političarima, urednicima i novinarima.
