Iako se tjednima govorilo kako će se objaviti svoju kandidaturu bivši policijski inspektor Nikola Kajkić posljednji je obznanio kako se kandidira za župana Vukovarsko – srijemske županije. Kajkića kao nezavisnog kandidata podržavaju Hrvatska konzervativna stranka, Hrvatski suverenisti, Most, Stranka umirovljenika i HSP. Sa Nikolom Kajkićem razgovarali smo o tome kako je došlo do njegove kandidature kao i planovima kao župana.
Tijekom proteklih godina javnosti ste postali poznati po istraživanju ratnih zločina na Ovčari. Kako je od istražitelja ratnih zločina došlo do ulaska u politiku?
-Da točno je, javnosti sam poznat kao istražitelj ratnih zločina na području naše županije, posebno oko istraživanja ratnog zločina na Ovčari počinjenog 20. studenoga 1991. godine. Tome je prethodilo moje snimanje dokumentarnog filma „Ovčara neispričana priča“ koja je bila pokretač istraživanja ili formiranje predmeta Ovčara nakon 27. godina od počinjenja tog zločina. Za taj zločin vezuje se misterij s obzirom da po nekakvim saznanjima i dokazima odgovornost seže do obavještajnih službi JNA i general štaba i bivših struktura istih službi koje su u to vrijeme bile u funkciji tadašnje vlasti u RH. Sve do nedavno smatrao sam da se politikom nikada neću baviti, međutim nakon što sam kroz svoju životnu nepravdu i tragediju osjetio kako nažalost izgleda sudbina kada se politika započne baviti tobom. Unatoč činjenici da si profesionalac i smatraš da ti je politika nebitna i da ti nitko ne može nauditi za tvoj rad, nažalost, to ne izgleda uvijek tako, a što se u konačnici pokazalo negativnim po mene na način kako bi se očuvali koalicijsku vlast HDZ-SDSS. Cijenu sam kao najmanja karika platio ja i to u početku micanjem sa predmeta Ovčara, a kasnije i iz službe.
Na izbore za župana izlazite kao nezavisni kandidat. Zašto baš kao dio ove koalicije?
-Bilo je razgovora da se uključim i u kandidaturu na parlamentarnim izborima međutim to sam odbio smatrajući i vjerujući da ću uspjeti pravednim i pravičnim postupkom dokazati ono što sam cijelo vrijeme govorio, a to je da je cijeli postupak prema meni montiran i usmjeren u zaštitu koalicijskih partnera, prije svega Đorđa Čurćića. Nakon parlamentarnih izbora pojavila se ideja da se kandidiram kao nezavisni kandidat za župana, a da me u tome podrže stranke centra i desno od centra. Ovakvu ideju predložio je Marjan Pavliček i odmah u startu podržao isto u ime Hrvatskih suverenista i HKS-a. Toj ideji u srpnju se pridružio i Most, a u listopadu iste 2020. godine u Vukovaru dogovorio sam se i sa Domovinskim pokretom da i oni podrže tu ideju i da svi zajedno, sa još nekoliko stranaka, idemo zajedno na ove lokalne izbore. Nažalost, krajem siječnja ili početkom veljače 2020. godine Domovinski pokret je ne obrazlažući svoju odluku, a pri tome me niti ne izvješćujući o tome, odustao od dogovora i podržao drugog kandidata, a razlog niti danas ne znam. Kao nezavisni kandidat izlazim s obzirom da do sada nikada nisam bio član niti jedne političke stranke i smatram da našoj županiji, kao i Hrvatskoj, u cjelini treba jedinstvo i zajedništvo za odlučne promjene u društvu, a one moraju biti temeljite kako bi se osnovna grana i pokretač društva, a to je gospodarstvo, moglo razvijati i kako bi se temeljem tih preduvjeta stekli uvjeti za dolazak ulagača i gradnje novih proizvodno prehrambenih pogona koji nam nužno nedostaju u našoj županiji kao i drugi niz segmenata u gospodarskom poslovanju za koje duboko vjerujem da imaju potencijala u našoj županiji.
Kako bi ocijenili stanje u Vukovarsko – srijemskoj županiji?
-Smatram da je stanje u našoj županiji jako loše. Po svim pokazateljima ne stojimo dobro. U zadnjih 30. godina iz naše županije iselilo je preko 74.000 stanovnika ili 1/3 ukupnog stanovništva, zaposlenost nam je kao i gospodarski rast među najnižim razinama u odnosu na druge županije, naša županija nema strategiju gospodarskog razvitka i to uveliko predstavlja problem. Nama se u rijetkim trenutcima gospodarska ulaganja slučajno događaju, mi nemamo, kako sam rekao, plan niti viziju što, kako i u kojem smjeru moramo ići, kojim gospodarskim granama se trebamo usmjeravati s obzirom na naš geo položaj i resurse kojima raspolažemo. Tome svakako treba dodati i jednu bitnu značajku a to je kada ulagač dođe i želi uložiti određena sredstva u izgradnju tvornice ili slično on prije svega za to treba i kvalitetne i educirane radnike, a mi smo svoje odškolovali i raselili po svijetu. Danas nažalost u izostanku strategije i obrazovnog plana kroz potrebe gospodarstva školujemo mlade ljude za nama nepotrebna zanimanja ali ih školujemo za zanimanja koja trebaju korporacijama u EU i tu je jedan od ključnih problema. Stoga je nužno stvoriti preduvjete za gospodarski razvitak, privlačenje novih investitora i ulagača kako bi paralelno sa tim školovali mlade ljude upravo za ona zanimanja za koja gospodarski subjekti iskazuju interes u potrebi svojih djelatnosti. Naša županija je jedna od najbogatijih županija u Hrvatskoj. Primjerice prekriveni smo sa 60.000 hektara hrastove šume iz koje se godišnje eksploatira oko 330.000 m3 trupaca, ukupne vrijednosti u prosjeku oko 250 miliona kuna, a kroz šumsku rentu u našu županiju vraća se iznos oko 12.5 milijuna kuna. O raspodjeli 330.000 m3 trupaca odlučuje se u Zagrebu, a prioriteti u preradi drveta za našu županiju ne postoje. Tako je primjerice Spačva imala ugovor na godišnju isporuku 50.000 m3 trupaca od Hrvatskih šuma, a nakon toga vrlo brzo im je smanjena količina na 40.000 m3 što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih, a da ne govorimo o ulagačima koji su htjeli investirati u izgradnju tvornice laminata i zaposliti preko 800 radnika ali županijske vlasti, pod pritiskom svog principala HDZ iz Zagreba, nisu se istima smjeli suprotstaviti već su prihvatili odluku iz Zagreba i odbili investitora. Ovakvih primjera mogao bih vam nabrojati puno, ali nepotrebno je, zato sam se i kandidirao da ukoliko dobijem povjerenje mojih sugrađana napravim ono što se u ovo županiji davno trebalo napraviti. Usporedno sa ranije navedenim treba naglasiti da se na području naše županije, točnije naftna polja Đeletovci, Ilača, Privlaka, nalazi najbogatije nalazište zemnog plina i sirove nafte, a godišnja prijavljena eksploatacija je u vrijednosti oko 300 miliona kuna. Iako stručnjaci ukazuju da se crpi dvostruko čak i trostruko više ali ne postoje evidencije niti mjerni instrumenti koji bi to kontrolirali, a sva sirova nafta odlazi u Mađarsku na preradu. Od navedene eksploatirane nafte u županiju se kroz rudne rente vraća svega 5 milijuna kuna što je apsurd i neprihvatljivo i tu ćemo načiniti velike rezove i napraviti reda. Znam da se to izvoznim lobijima i tzv. naftnoj mafiji neće svidjeti ali druge nema. Ovaj narod nema više vremena da nas netko crpi i pljačka i da kad nam kroz 20-30 godina iscrpi sva rudna bogatstva samo kaže „adio“ a nama ostavi pustoš i bijedu kao i saniranje okoliša koje se zbog eksploatacije u bitnome narušava. Nadalje apsurd je da smo jedina županija u Hrvatskoj koja unatoč najbogatijim rezervama ili nalazištima pijeska i šljunka ne crpimo te rezerve već svake godine potrebne količine uvozimo iz susjednih zemalja ili županija te na taj način uskraćujemo si prihod od oko 110 milijuna kuna, a na istim poslovima eksploatacije bi se moglo zaposliti najmanje 300 osoba. Rezultat ovog propusta je nebriga i neodgovornost odgovornih u županijskim vlastima.
Kako gledate na dosadašnji tijek kampanje?
-Dosadašnji tijek kampanje za mene osobno je dosta naporan s obzirom da ja nemam stranačku infrastrukturu i organizacije ali prihvatio sam to i bio sam svjestan da ću tu morati podnijeti najveći teret. Svakodnevno pokušavam doprijeti do svakog mjesta ili naselja u našoj županiji, čuti prijedloge i kritike svakog našeg čovjeka i tako se usmjeriti ka bitnim ciljevima i pronaći rješenja za ista. Smatram da je kampanja do sada bila korektna od svih kandidata i stranaka, a ja sam u samom početku i ulasku u ovu političku utrku obećao da ja nikoga neću osobno napadati i prozivati tu mislim na kandidate koji su se također kandidirali, svoj put usmjerio sam na rješenja a ne obećanja, prepirke ili svađe.
Koji će biti Vaši prvi koraci ukoliko postanete župan?
-Prvi koraci svakako će biti usmjereni na analizu stanja u kojem se županija nalazi ali nećemo čekati te ćemo odmah krenuti u reorganizaciju i preustroj administracije županije Vukovarsko-srijemske kako bi isti ustrojili kao servis građanima i poduzetnicima. Na odgovornim funkcijama isključivo će dužnost obavljati stručne, profesionalne i odgovorne osobe bez obzira na stranačku pripadnost. Svi oni koji nemaju te kvalifikacije, koji nemaju odgovarajuće zanimanje ili su došli po stranačkoj iskaznici, a taj resor u kojem rade trpi štetu ili posljedice, morat će otići sa tog radnog mjesta. Provest ćemo reviziju svih sklopljenih ugovora i javnost izvijestiti o svim nezakonitostima, a sve štetne ugovore po našu županiju i sugrađane ćemo jednostrano raskinuti. To su preduvjeti da se ova županija pokrene i krene naprijed, paralelno sa tim provest ćemo i drugi niz radnji kao preduvjet za stvaranje preduvjeta za gospodarski rast, a što je u konačnici preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta i samim time stvaranje sigurnosti mladim ljudima i njihovih obitelji kao preduvjet za ostanak u našoj županiji. Mogu Vam obećati da ćemo nakon što zadobijemo povjerenje građana naše županije sigurno obnašanje vlasti biti odgovornije, transparentnije, poštenije bez korupcije i kriminala, a svi oni koji su se okoristili o županiju u zadnjih niz godina, ukoliko to u reviziji utvrdimo za to će budite sigurni odgovarati. Prioritet nam je stvaranje stabilnosti i preduvjeta za gospodarski rast, iskorijeniti korupciju i nepotizam u radu županijskih tijela, vratiti povjerenje građana i županiju učiniti servisom građana, odnosno županiju učiniti kao institucijom koja služi narodu a ne da narod služi županiji.
Može li se poslije godina propadanja i stagnacije zaustaviti i okrenuti taj trend? Ako može na koji način?
-Kako sam gore već i naveo mislim da će svakako nakon ovog dosadašnjeg nerada i nereda svakome biti teško započeti bilo kakve promjene na bolje ali toga smo svjesni i ne bojim se. Naprotiv, ja vas uvjeravam da ja znam, da ja mogu, da ja hoću i da se ne bojim ovog izazova. Samo tražim povjerenje građana, ostalo prepustite meni i mojim suradnicima. Čeka nas doista težak i odgovoran posao, ali znamo koji putem moramo krenuti, budite sigurni i uvjereni da će se prvi rezultati vidjeti vrlo brzo nakon što preuzmemo upravljanje našom županijom.
Spominjali ste resurse županije od kojih najveću korist ima Zagreb, a ne Vukovarsko – srijemska županija. Može li se to promijeniti? O kolikim sredstvima se tu radi?
-Već sam ranije napomenuo, ali ponovit ću, od eksploatacije hrastovog drveta godišnje Hrvatske šume prihoduju iz naše županije iznos od oko 250 milijuna kuna, eksploatacijom nafte i plina oko 300 milijuna kuna, a neeksploatiranjem šljunka i pijeska propada nam godišnji prihod od oko 100 milijuna kuna. Postoji tu i drugi niz prihoda koji su neiskorišteni ili se mogu podići na više razine, međutim sa onima koji crpe naša bogatstva mora se postaviti jasan i nedvojben uvjet. Dio novca koji zarađujete na našim bogatstvima mora se kroz kapitalna ulaganja u gospodarske subjekte, prvenstveno u gradnju tvornica ili drugih prerađivačko proizvodnih pogona reinvestirati u našoj županiji. Sa takvim planom i investicijama možemo stvarati nova radna mjesta, stvarati nove vrijednosti i samim time našu županiju učiniti poželjnijom za život. Jasno je svima da se stvaranjem novih proizvodnji i radnih mjesta povećavaju prihodi i lokalnih vlasti kroz razne namete komunalne naknade, prireze ili poreze i slično, a što opet daje mogućnost lokalnim vlastima da pametnom raspodjelom taj novac oplemene kroz nove subvencije za nova zapošljavanja ili nove proizvodne pogone ili slično.
Kako probuditi gospodarstvo i otvoriti nova radna mjesta?
-Prije svega, kako sam već napomenuo, moramo imati gospodarsku strategiju razvoja našeg gospodarstva i prioritete koje ćemo poticati u možebitnom investiranju kod otvaranja novih gospodarsko-proizvodno prerađivačkih pogona. Nakon toga županija, u suradnji sa općinama i gradovima gdje bi se gospodarski subjekti gradili, može kroz poticajna sredstva, oslobođenje od određenih nameta kroz određene godine poslovanja i slično investitorima ponuditi uvjete kroz koje bi oni našli svoj interes za ulaganje u proizvodne pogone. Moramo svi biti svjesni da investitor dolazi izgraditi proizvodni ili gospodarski pogon kako bi stvorio nove vrijednosti i na tome zarađivao, a tu mi moramo i trebamo vidjeti svoj interes kroz zapošljavanje ljudi. Lokalne vlasti u ovom trenutku prioritet trebaju staviti na mogućnost da se ljudi zaposle i svoje obitelji zadrže u našoj županiji, a ne da nam odseljavaju. U protivnom se bojim da za nekoliko godina u ovoj županiji neće imati tko raditi, a niti živjeti. Tu više neće biti povratka i mogućeg oporavka.
Imate li razrađen i plan za poljoprivredu?
-Naravno. Poljoprivreda je jedan od najbitniji prioriteta u gospodarskom razvoju naše županije. Naime, mi smo županija koja ima oko 160.000 hektara obradive površine, sa najboljom klimom i najvrjednijim čovjekom. Međutim, imali smo nažalost lošu politiku i loše upravljanje sa ovim bitnim resursom. Kada usporedimo da je naša županija kroz projekte iz sredstava EU povukla sredstva za samo jedan sustav navodnjavanja, i to mislim da je napravljen u Cerni, a paralelno sa tim Osječko – baranjska županija povukla je sredstva i izgradila 14 sustava za navodnjavanje, to dovoljno govori kakvu smo nesposobnu vlast imali. Ovome treba pridodati da je danas sustav za navodnjavanje, uzimajući u obzir promjenu klime i sušno vrijeme za kasnih proljetnih i ljetnih dana, nužan i neophodan za količinu i kvalitetu proizvedene robe. Tu treba pridodati i sustav protugradne zaštite i druge oblike pomoći kroz razne edukacije i organizacije u proizvodnji primjerice kroz klastere i slično. Nizozemska, Francuska ili Belgija u jednoj kulturi pri proizvodnji na nekvalitetnijoj zemlji i klimi postiži urod i do 50% veći nego naši poljoprivredni proizvođači, a što se pripisuje isključivo navodnjavanju! Nadalje, naš poljoprivredni proizvođač osuđen je sam na sebe. Nakon što proizvede proizvod on žuri odmah isti prodati, a pri tome postiže najnižu cijenu za taj proizvod tako je primjerice u 2020. godini za proizvedenu pšenicu postignuta cijena od 0.90 kuna po kilogramu dok je istovremeno cijena pšenice na frankfurtskoj burzi iznosila 1,25-1,30 kuna, a samo protekom dva mjeseca od žetve cijena je narasla na 1,60 kuna po kilogramu pšenice. Nažalost, u proizvodnji ove žitarice najmanje je zaradio proizvođač, a najviše prekupac ili trgovac. Ovakve stvari moramo promijeniti i pomoći proizvođačima da kroz edukacije ili planiranu proizvodnju određene kulture, a kasnije kroz skladištenje robe, organizirani otkup ili slično. Istu kulturu prodaju po za njih najboljoj cijeni. Mi moramo učiniti sve da zanimanje poljoprivrednog proizvođača postane zanimanje kojem će mladi ljudi težiti, koje će postati stabilna gospodarska grana i na temelju koje će ljudi graditi svoj život i svoju budućnost. Mi moramo biti servis poljoprivrednim proizvođačima i sve ćemo učiniti da to tako i bude. Moramo se izboriti da se svi proizvođači kroz poticaje subvencija ostvaruje po količini proizvedene robe, da se sade kulture koje po prethodno sačinjenom planu i programu trebaju tržištu, a sve kako smo već napomenuli kako bi za svoj proizvod postigli najveću cijenu. Nažalost, kada je ponuda jednog proizvoda velika ona sama po sebi ruši cijenu i to je cijena ne organizacije i neplanske proizvodnje.
Što biste poručili biračima?
-Da sam se odlučio za ovaj korak svjestan odgovornosti koje ovaj posao nosi. Istovremeno želim poručiti građanima naše županije i biračima, da ja znam, mogu i hoću, ja se ne bojim izazova i odgovornosti i spreman sam se suprotstaviti svakoj političkoj opciji i platiti svaku cijenu kako bi ovaj narod živio bolje i kako bi naša županija konačno krenula naprijed. Naravno da mi je jedan od prioriteta zaustaviti iseljavanje i za sve nas učiniti život onakvim kakvim ga želimo sebi.
