VUKOVAR, U vrijeme kada se govori o podjelama, odvojenim razredima u školama i smjenama, potrebi da se oni spoje i slično Veleučilište Lavoslav Ružička iz Vukovara primjer je da se može zajedno i da pri tome nema problema. Naime, od 2005. godine, kada je osnovano vukovarsko Veleučilište nastava se isključivo odvija na hrvatskom jeziku i pismu pri čemu nema odvojenih razreda što gledamo u osnovnim i srednjim školama.
I dok iz nekih vukovarskih srednjih škola dolaze vijesti o sukobima i tučama, kao i policijskim ophodnjama oko škola, svih ovih proteklih godina vukovarska javnost sluša o uspjesima studenata iz Vukovara, daljem razvoju Veleučilišta, planovima za nove smjerove i slično. Njima ne smeta da zajedno sjede, uče, druže se ne gledajući tko je koje nacionalnosti ili vjeroispovijesti. Svi oni se jako dobro razumiju bez obzira govorili ijekavicu ili ekavicu, pozdravljali sa „bog“ ili „zdravo“ ili oni koji ne znaju kako bi „ćao“.
„Od prvoga dana, od kako je ustrojeno Veleučilište i započelo sa radom, nismo imali niti incident što je činjenica sa kojom se posebno ponosimo. Incidenata nije bilo niti među studentima niti među profesorima ili zaposlenicima. Pri tome imamo studenata svih nacionalnosti kao i studenata iz cijele Hrvatske ali i okolnih država. Svi oni zajedno pohađaju nastavu, uče, druže se, odlaze na natjecanja…“, kaže dekan vukovarskog Veleučilišta Željko Sudarić.
Dodaje i kako nikada nisu vodili tko je od studenata koje nacionalnosti ali i da je po imenima i prezimenima moguće to zaključiti. Isto tako profesori, bez obzira na nacionalnost, predaju na hrvatskom jeziku i pismu iako je moguće da im ponekad „pobjegne“ po koja riječ. Niti tu se ne gleda tko je koje nacionalnosti nego je bitno da je profesor stručan i studentima zna prenijeti znanje. Uostalom, do prije nekoliko godina dekanica Veleučilišta je bila Gordana Bujišić koja nije hrvatske nacionalnosti i koja je nekoliko godina vodila ovu visoko školsku ustanovuKada je riječ o literaturi koja se koristi većinom su to udžbenici i skripte iz Hrvatske iako ima dio i stručne literature na srpskom jeziku i ćirilici koja se prevede. Riječ je o literaturi koje nema za sada u Hrvatskoj pa su profesori i studenti prinuđeni snalaziti se.
„Mislim da smo najbolji primjer da se može zajedno i da ne bude nikakvih incidenata. Pri tome svi dobro znaju tko su i što su. Poštujemo zakone i sve što radimo radimo po zakonu. Normalno je i da postoje određena pravila ponašanja kojih se svi moraju pridržavati bez obzira radi li se o studentima, profesorima ili zaposlenicima“, istakao je Sudarić.
Podsjetio je i kako je Veleučilište Lavoslav Ružička osnovano 2005. godine te da će 13. rujna biti obilježen Dan Veleučilišta. Inače, vukovarsko veleučilište ima tri stručna studija i to studije trgovine, upravnog prava i fizioterapije. Imaju i specijalistički studij preventivne fizioterapije. U planu je osnivanje i studija primaljstva kao i studija informatike. Trenutno vukovarsko veleučilište broji oko 950 studenata, a taj broj će, sa osnivanjem nova dva studija narednih godina, narasti i na preko 1.200 studenata. Veleučilište Lavoslav Ružička svojim studentima nudi i mogućnost smještaja u Studentskom domu Leopold, a u tijeku su radovi i na obnovi objekta Radničkog doma u gradskoj četvrti Borovo naselje gdje bi se Veleučilište trebalo preseliti. Sa preseljenjem u novu zgradu uvjeti studiranja u Vukovaru biti će podignuti na još višu razinu.
Isto tako već nekoliko godina Veleučilište Lavoslav Ružička nudi i mogućnost studiranja za studente hrvatske nacionalnosti iz Srbije.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
AUTOR: NIKOLINA BRADARIĆ
