ŽUPANJA, Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je Županju gdje je u Kući meda, vlasnika Krešimira Čolića i Danijela Čajka napunio prvu nacionalnu staklenku za med. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda koji nacionalnu staklenku mogu puniti isključivo Medom s hrvatskih pčelinjaka.
„Od danas će se domaći med moći lako prepoznati i neće biti mjesta zabuni. Korištenje staklenke smo povezali sa sustavom označavanja Med hrvatskih pčelinjaka, tako da će na svakoj staklenci biti i jedinstveni broj putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar proizveo med. Kontrolu korisnika Nacionalne staklenke za med radi Hrvatski pčelarski savez i nadležne inspekcijske službe, a svatko tko se ogriješi o pravila dobit će dvogodišnju zabranu upotrebe nacionalne staklenke i njegov će identitet biti javno objavljen. Na ovaj način sve zainteresirane strane imaju koristi. Pošteni pčelari imaju zaštitu svog proizvoda, potrošači znaju da kupuju najbolji med, a država ima punu kontrolu i može jamčiti kvalitetu i podrijetlo”, kazao je Tolušić.
U Hrvatskoj postoji oko 11.000 pčelara od kojih je u Hrvatski pčelarski savez uključeno njih oko 7.500, dok ovu staklenku sukladno propisanim uvjetima može koristiti 5,043 pčelara, naveo je predsjednik Hrvatskog pčlelarskog saveza Željko Vrbas rekavši kako se u Hrvatskoj godišnje proizvode izmđu sedam i 10.000 tona meda dok potrošnja iznosi oko 5.500 tona meda.
“To znači da imamo suficit u proizvodnji meda, i da nema mjesta nikakvom uvozu. Međutim, prošle godine smo ipak uvezli 1.589 tona meda, a u prvih osam mjeseci ove godine 1.380 tona”, naveo je Vrbas.
Tijekom boravka u Županji Tolušić se sastao i s gradonačelnikom Davorom Miličevićem s kojim je razgovarao o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, mogućnostima Programa ruralnog razvoja i perspektivom poboljšanja uvjeta poljoprivredne proizvodnje u županjskom kraju. Nakon sastanka su zajedno obišli tvornicu kombajna Same Deutz Fahr, a potpredsjednik Vlade RH kasnije je otvorio Reciklažno dvorište čija je izgradnja s 3,4 milijuna kuna sufinancirana sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
