Vinkovčanin Mario Banožić jedan je od izbornih aduta HDZ-a u 5. izbornoj jedinici pred kojim je samim tim i odgovorna zadaća da poluči kvalitetan izborni rezultat. Banožić na listu ulazi kao ministar državne imovine u Vladi RH i s njim smo razgovarali o izborima, učinjenima, očekivanjima, planovima…
Na položaju ministra državne imovine nalazite se godinu dana. Je li u tom kratkom razdoblju bilo moguće načiniti kvalitetne iskorake u unaprjeđenju rada ministarstva?
-Svakodnevno radim na unaprjeđenju Ministarstva, kao i na aktiviranju državne imovine. Iako, moj mandat traje relativno kratko i ne bih želio svojatati uspjehe u radu Ministarstva koji su ostvareni zajedničkim radom mojih suradnika i mene, napravili smo kvalitetne i pozitivne iskorake. Od Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojim smo riješili dugogodišnje probleme imovinsko-pravnih odnosa, omogućili pravednu raspodjelu prihoda od zakupa ili prodaje zemljišta, kao i stvorili temelj za nove investicije, do donošenja Strategije upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025.. Intenzivirana je suradnja s jedinicama lokalne samouprave, unaprijeđeno je korporativno upravljanje u pogledu praćenja poslovanja društava u državnom vlasništvu, evidencija imovine je obuhvatnija i kvalitetnija iz dana u dan. Također, kontinuirano provodimo natječaje za prodaju i zakup nekretnina, čime punimo državni proračun, podupiremo projekte jedinica lokalne samouprave kroz aktivaciju državne imovine. Posebno sam ponosan što smo nakon potresa u Zagrebu uveli mjeru za pomoć građanima čiji su domovi stradali u potresu. Ova Vlada dokazala je da će i u najtežim trenucima, nakon potresa i korona krize, čvrsto stajati uz svoje građane i pružiti im podršku. Moram napomenuti da je državna imovina dugo godina bila zapuštena, odnosno sama činjenica da nije postojao kvalitetan registar državne imovine te da u nekretnine nitko nije ulagao i nisu bile nikome od koristi, je porazna. Osnivanjem Ministarstva državne imovine, ova Vlada je dokazala da se može napraviti reda i iskoristiti sve benefite koje državna imovina nudi. Iako često čujemo da je ovo ministarstvo nepotrebno, pokazali smo upravo suprotno.
Ministarstvo državne imovine javnost često percipira kao neko sporedno ministarstvo iako se u njegovom proračunu nalaze značajni novci, posebice kada se sagleda vrijednost onoga svega što se od imovine nalazi u državnom vlasništvu?
-Prosječan godišnji proračun Ministarstva državne imovine iznosi 69 milijuna kuna te uključuje vlastita sredstva, ali i sredstva fondova EU. S druge strane ukupni prihod Državnog proračuna od upravljanja državnom imovinom, od osnutka Ministarstva do danas iznosi 1,9 milijarde kuna, od čega se 1,12 milijarde kuna odnosi na prihod ostvaren prodajom dionica i poslovnih udjela u ne-strateškim trgovačkim društvima (financijska imovina), a 781 milijun kuna na prihode od upravljanja nekretninama (nefinancijska imovina).
Osim navedenog, prihodi od uplate dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u Državni proračun iznose 3,1 milijarde kuna. Obzirom na doprinos Ministarstva u punjenju Državnog proračuna, nikako se ne može reći da se radi o sporednom ministarstvu.
Ukupna vrijednost državne imovine koja je povjerena Ministarstvu državne imovine na upravljanje na dan 31.12.2019. godine iznosi 47 milijardi kuna, od čega vrijednost nekretnina iznosi 4,9 milijardi kuna , a vrijednost dionica i udjela u društvima i drugim pravnim osobama iznosi 42,1 milijarde kuna. Napominjem da se veliki broj nekretnina i dalje vodi po 1 kunu u bilanci te Ministarstvo konstantno procjenjuje vrijednost tih nekretnina.
Kada govorimo o 2019. godini, ukupni prihod Državnog proračuna od upravljanja državnom imovinom iznosi 645,3 milijuna kuna, od čega se 368 milijuna kuna odnosi na nekretnine (nefinancijska imovina), a 277,3 milijuna kuna na prihod ostvaren prodajom dionica i poslovnih udjela (financijska imovina). Naglašavam da je u 2019. godini od prodaje, zakupa i drugih modela raspolaganja, u Državni proračun uprihodovano 368 milijuna kuna, čime je plan za 2019. godinu premašen za 261 milijun kuna.
Koji su to značajni reformatorski procesi koje je ste kao ministar pokrenuli od dolaska na čelo ministarstva?
-U mandatu ove Vlade, napravljen je veliki iskorak kako po pitanju nekretnina, tako i po pitanju trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Radimo na uvođenju brojnih mjera za poboljšanje i unaprjeđenje korporativnog upravljanja. Moram naglasiti da su se tijekom 2018. godine na području upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu dogodile značajne promjene; donesen je Zakon o upravljanju državnom imovinom temeljem kojeg je Vlada donijela Odluku o praćenju planova i izvještaja, a Ministarstvo je izradilo uputu. Uputa je izrađena u skladu s dobrom praksom u području korporativnog upravljanja te smjernicama i preporukama OECD-a o korporativnom upravljanju. Dakle, Ministarstvo državne imovine je po prvi puta implementiralo sustav unificiranog poslovnog planiranja i izvještavanja s ciljem unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Provedbom navedene aktivnosti država je postala informiran vlasnik, stvorena je unificirana baza podataka o tvrtkama u državnom vlasništvu koja omogućuje vlasniku uvid u poslovanje i praćenje ostvarenja planova kompanija.
Izradili smo i Smjernice za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu te od svih tvrtki zatražili dostavu kriznih planova koje sada pratimo na mjesečnom nivou. Krenuli smo i s uvođenjem EWS (early warning system) sustava odnosno uspostave nadzora s ciljem pravovremenog prepoznavanja rizika u operativnom i financijskom poslovanju kompanija u državnom vlasništvu, te radimo na pet projekata koji su financirani sredstvima europskih fondova, a kojima ćemo i dalje unaprjeđivati korporativno upravljanje sa ciljem da naše tvrtke postanu što efikasnije.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema značajna je imovina u vlasništvu države. Koliko je do sada takve imovine prešlo i vlasništvo jedinica lokalne samouprave?
-Na području 5 slavonskih županija, od osnutka Ministarstva do danas, sklopljena su 63 ugovora o darovanju s jedinicama lokalne i područne samouprave, kojima su darovane nekretnine ukupne procijenjene tržišne vrijednosti 244,8 milijuna kuna. Republika Hrvatska je darovala nekretnine najveće ukupne tržišne vrijednosti upravo Vukovarsko-srijemskoj županiji 149,6 milijuna kuna, zatim Osječko-baranjskoj 62,8 milijuna kuna, Brodsko-posavskoj 24,6 milijuna kuna, Požeško-slavonskoj 3,9 milijuna kuna te Virovitičko-podravskoj županije 3,8 milijuna kuna.
Kada govorimo o županijama V. izborne jedinice, Republika Hrvatska darovala nekretnine ukupne tržišne vrijednosti 178,1 milijun kuna. Od navedenog, najveća vrijednost nekretnina darovana je Vukovarsko-srijemskoj županiji 149,1 milijun kuna, zatim Brodsko-posavskoj 24,6 milijun kuna te 3,9 milijuna kuna gradovima i općinama na području Požeško-slavonske županije.
Zašto je po vama kao Slavoncu i Vinkovčaninu važan kontinuitet dosadašnje politike na državnoj razini i je li ona u dovoljnoj mjeri pridonijela bržem razvoju Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije?
-Rođen sam u Vinkovcima, gdje i živim i naravno da sam vezan uz svoje rodno mjesto i Slavoniju. Nažalost, dugi niz godina u Slavoniji, po meni najljepšem dijelu Hrvatske, svjedočili smo kako nam odlaze mladi, kako se gase radna mjesta i naša poljoprivreda te sve većoj pustoši u našim selima. Slavonija je pretrpjela najveću štetu u Domovinskom ratu i upravo zato naš fokus mora biti na njenom oporavku. Svi zajedno, a pri tome mislim i na lokalne političare i na središnju vlast, moramo raditi za boljitak Slavonije, jer samo zajedničkom suradnjom, bez ideoloških pitanja i sukoba, možemo napraviti kvalitetne promjene. Znamo da je potpuni oporavak dugotrajan proces, ali da se brži razvoj može omogućiti, a dokaz je provođenje Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Upravo zahvaljujući tom projektu i osiguranim sredstvima od 12,8 milijardi kuna, ova Vlada omogućila je pokretanje gospodarstva, otvaranje na tisuće novih radnih mjesta, investicije, ulaganje u infrastrukturu i dala je Slavoniji novi impuls, nadu i pozitivan smjer. Samo ovakvim projektima i politikama doprinosimo bržem razvoju Slavonije, a samim tim i Vukovarsko-srijemske županije. Iznimno sam ponosan, što sam kao Slavonac i Vinkovčanin, dio Vlade koja vodi brigu o ovom dijelu Republike Hrvatske i koja je dosada uložila najviše truda i sredstava te ćemo upravo tim putem nastaviti i u sljedećem mandatu.
Kakve rezultate očekujete na parlamentarnim izborima i kada je riječ o HDZ-u i kada je riječ osobno o Vama?
-Hrvatska demokratska zajednica će na ovim izborima pobijediti. Vjerujem da će mi birači ukazati povjerenje u V. izbornoj jedinici, a očekujem sigurnih 8 mandata s ove liste.
Što se tiče ukupne liste Hrvatske demokratske zajednice uvjeren sam u uspjeh i pobjedu. Siguran sam da građanke i građani ovoga kraja kao i cijele Hrvatske razumiju koliko je važno izaći na izbore i glasati te pokazati kako su za sigurnu budućnost i sigurnu Hrvatsku koju im je u protekle četiri godine omogućila upravo ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem. Nastavimo dalje gdje smo stali…
Što građani Vukovarsko – srijemske županije mogu očekivati ukoliko HDZ bude pobjednik izbora?
-Nastavljamo istim tempom razvoja Slavonije, nastavljamo s ulaganjima u Slavoniju, koja će poticati ravnomjerni gospodarski razvoj svih krajeva, očuvanje radnih mjesta, veće mirovine: Našim ćemo građanima osigurati socijalnu sigurnost, perspektivnu budućnost, ekonomsku suverenost, osnaženu državnost i globalnu prepoznatljivost.
Koja je Vaša poruka biračima 5. srpnja?
-Pozivam sve građanke i građane da izađu u nedjelju na izbore i da izaberu sigurnu Hrvatsku, sigurnu budućnost, da daju svoj glas za listu broj 8., za uspješnu, naprednu i sigurnu Slavoniju.
