ŽUPANJA, „Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji“ naziv je okrugloga stola kojega su u Županji organizirali županja Sladorana i agrobiz. hr portal. Sudionici su istaknuli kako je šećerna repa i dalje „kraljica poljoprivrednih kultura“ kao i da oporavak cijena šećera na tržištu, poticaji koji se dobivaju kao i ukidanje kvotnoga ograničenja od 1. listopada iduće godine najbolji su poziv proizvođačima da se okrenu ovoj kulturi. O zastupljenosti šećerne repe u Hrvatskoj govori i to da je prošle godine ovom kulturom bili zasijano oko 13.000 hektara, a da se ove planira zasijati oko 16.000 hektara. Plan je do 2020. godine zasijati šećernom repom i do 23.000 hektara, a kao pomoć u tome cilju je 6,5 milijuna eura godišnje od strane EU. Sudionici okruglog stola ukazali su i na niz problema s kojima se suočavaju proizvođači šećerne repe, nerazumijevanje, a često i nebrigu države. Problemi su kulminirali u vremenu od 2012. do 2014. godine kada je cijena šećera 48 mjeseci kontinuirano padala tako da su sve europske šećerane imale veću proizvodnu cijenu šećera od njegove cijene na tržištu. Krajem prošle godine situacija se počela polako popravljati, a za ovu godinu otkupna cijena šećerne repe podignuta je za 17,3 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 270 kuna po toni. Prema riječima direktora za proizvodnju šećerne repe u županjskoj Sladorani Ivo Rešić pojasnio je da se repa sije radi zarade ali i radi plodoreda za što je također veoma bitna.
„Šećerna repa je bila i ostala kraljica poljoprivrednih kultura. Drago nam je što je većina naših kooperanata ostala uz nas tijekom ovih godina ali i što nam se vraćaju naši stari kooperanti. Imamo i novih koji se žele baviti ovom vrstom kulture što samo pokazuje da se oko šećerne repe ponovno stvara jedna bolja atmosfera“, rekao je Rešić.
Pojasnio je i kako prosječna proizvodnja po hektaru šećerne repe u Hrvatskoj iznosi oko 55 tona, a da im je cilj to u narednim godinama podignuti na 65-70 tona. Isto tako želja je i digestiju dignuti preko 16 posto.
„To se može koristeći savjete agronoma i primjenom agrotehničkih mjera. Ako toga nema nažalost nema niti kvalitetnih rezultata“, istakao je Rešić.
Ukazao je i na mogućnost zarade koja je također veoma važna u svemu. Prema Rešićevoj kalkulaciji za sjetvu šećerne repe na jednom hektaru potrebno je osigurati 13-14.000 kuna. Na istom tome hektaru zemlje prihod od šećerne repe iznosi oko 21.000 kuna koji raste s boljim prinosima. Sami proizvođači repe ukazuju na velike ulazne troškove pri proizvodnji koji, kako je rečeno, prilično otežavaju cijeli postupak.
„Mi smo svjetski rekorderi po tome. Neophodno je smanjiti te troškove ali i pomoći ljudima da kupe mehanizaciju koja je za ovu kulturu specifična. Treba se i država uključiti pa, kako je rečeno, napraviti prilazne i poljske puteve kako bi se mogla izvlačiti repa, a ne da ona ostane pod vodom jer mehanizacija nije mogla u polje“, rekao je proizvođač Krunoslav Marjanović iz Podgrađa koji je dobitnik nagrade Zlatna repa i jedan je od rekordera po proizvodnji.
IVAN MATIĆ
