Zapanjujuća nova statistika ukazuje na sve veći utjecaj društvenih mreža na mlade ljude, pri čemu je njihovo korištenje među djecom i tinejdžerima poraslo za više od 200 % u odnosu na razdoblje prije COVID-a i ne pokazuje znakove pada.
U jednoj od najvećih svjetskih studija o aktivnostima nakon škole, istraživači Sveučilišta Južne Australije pratili su više od 14 000 učenika Južne Australije u dobi od 11 do 14 godina u razdoblju od 2019. do 2022. godine, otkrivajući dramatičnu promjenu u načinu na koji mladi provode svoje vrijeme.
Tijekom tog četverogodišnjeg razdoblja, svakodnevno korištenje društvenih mreža skočilo je s 26 % na 85 %, dok je sudjelovanje u gotovo svakoj drugoj obogaćujućoj aktivnosti – uključujući sport, čitanje, glazbu i umjetnost – strmoglavo opalo.
Udio djece koja nikada nisu čitala radi zabave povećao se s 11 % na 53 %. Dječaci su doživjeli nagliji pad u čitanju, dok su djevojčice dosljedno češće koristile društvene mreže. Broj djece koja nikada nisu sudjelovala u umjetničkim aktivnostima porastao je s 26 % na 70 %, a broj učenika koji se nikada nisu pridružili izvannastavnim glazbenim aktivnostima povećao se sa 70 % na 85 %.
U istom je razdoblju broj dnevnih korisnika društvenih mreža porastao za više od 200 % – s 26 % na 85 %, dok je broj djece koja ne koriste društvene mreže pao s 31 % na samo 3 %.
Čak ni tri godine nakon ukidanja ograničenja zbog pandemije ove se promjene nisu vratile na razinu prije pandemije, što sugerira trajnu promjenu u načinu na koji djeca provode svoje vrijeme. Suprotno tome, vrijeme koje su djeca provodila gledajući televiziju, obavljajući kućanske poslove i igrajući elektroničke igre povećalo se tijekom pandemije, ali se do 2022. godine vratilo na razinu od prije pandemije.
Istraživač UniSA i doktorand Mason Zhou kaže da istraživanje ističe sveprisutni učinak društvenih mreža među djecom i tinejdžerima.
„Nema sumnje da su društvene mreže duboko ukorijenjene u svakodnevni život djece. Ali sada su došle do točke u kojoj zamjenjuju mnoge aktivnosti koje podržavaju zdrav razvoj – poput sporta, čitanja i kreativne igre“, rekao je Zhou. „U ovoj studiji otkrili smo da je sudjelovanje djece u glazbi, umjetnosti, čitanju iz zabave, druženju s prijateljima i bavljenju sportom opalo tijekom i nakon pandemije. Nije iznenađujuće da se gledanje televizije i igranje elektroničkih igara značajno povećalo u istom razdoblju, ali se nakon toga oboje vratilo na razinu prije pandemije. Provođenje vremena na društvenim mrežama jedina je aktivnost koja se dosljedno povećavala tijekom pandemije i u godinama nakon pandemije, pokazujući najveći ukupni rast. Budući da su se ove promjene dogodile tijekom kritične faze adolescencije i budući da su trajale tri godine nakon završetka COVID ograničenja, mogu imati trajan utjecaj na zdravlje i dobrobit mladih – a to je pravi razlog za zabrinutost.“
Dok se Australija priprema za provedbu nacionalnog ograničenja pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina, ovo istraživanje pruža bitnu osnovu za procjenu kako takve intervencije utječu na obrasce aktivnosti mladih nakon škole.
Jedna od istraživačica, profesorica Dot Dumuid, naglašava da je potrebno više programa i politika koje potiču mlade da se ponovno uključe u obogaćujuće aktivnosti poput sporta, glazbe, umjetnosti i čitanja.
„Ako želimo podržati dobrobit mladih, moramo im pomoći da ponovno uravnoteže svoje vrijeme – potičući ih da se ponovno povežu sa stvarnim aktivnostima koje grade vještine, samopouzdanje i društvenu povezanost“, rekla je profesorica Dumuid. „Djeca koja se bave sportom, umjetnošću i drugim izvannastavnim aktivnostima općenito imaju bolje akademske rezultate, veću samosvijest, poboljšane društvene vještine i bolje mentalno zdravlje. Ove aktivnosti pomažu djeci da sklapaju prijateljstva, proširuju svoje granice i stječu nove vještine – sve to podržava mentalni i društveni razvoj. Ali ako društvene mreže dominiraju njihovim vremenom, to predstavlja razvojne rizike. Predstojeće zabrane društvenih mreža svakako su intervencija usmjerena na zaštitu djece. Kada je pristup ograničen, djeca se mogu prebaciti na alternativne platforme poput igara, aplikacija za razmjenu poruka ili televizije. Praćenje ovih promjena u ponašanju i ispitivanje njihovih kratkoročnih i dugoročnih utjecaja na zdravlje i dobrobit mladih bit će važno dok prelazimo granicu zabrane.“
Gordana Ilić Ostojić
