Tradicionalna, 44. priredba “Konji bijelci” održana je u nedjelju u Babinoj Gredi na županjskom području, uz natjecanja konjogojaca u brojnim vještinama rada s konjima.
Priredbu je otvorio predsjednik Republike Zoran Milanović, poručivši Babogredcima da i dalje čuvaju tradiciju j baštinu.
Prisjetio se i vlastitog djetinjstva koje je provodio kod djeda i bake u Dalmatinskoj zagori koji su imali konje.
Foto: Đuro Karalić
“Bili su to obični radni konji, nimalo plemeniti, ali ja sam ih jako volio. Kada vidim sada vas, sjetim se tih dana. Vidim da Babina Greda održava tradiciju bez previše pompe i holivudske produkcije koja prati neke druge događaje i neka tako i ostane”, poručio je Milanović.
Načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić podsjetio je kako se priredba “Konji bijelci” održava u sklopu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede” koja svojom raznolikošću i značajem iz godine u godinu potvrđuje kako je ljubav Babogredaca prema tradiciji i očuvanju naslijeđa, neuništiva.
“Ono što je od graničarskih vremena njegujemo, a to je ljubav prema ovim plemenitim životinjama i upravo kroz ovu manifestaciju pokazujemo svo bogatstvo, gizdavost i ljepotu, kako Babine Grede, tako i cijele Slavonije”, rekao je.
Foto: Đuro Karalić
Nakon što su hipodromom prošle ukrašene svatovske zaprege uz pjesmu sudionika, održana su tradicionalna natjecanja u nekoliko vještina, koje su nekad bile uobičajeni i svakodnevni poslovi, a danas se mogu vidjeti samo na sličnim priredbama poput sklapanja kola, uprezanja konja, vezanja konjskih repova, vožnje kola na paliji i tekličkom jahanju.
Ukupni pobjednik ovogodišnje manifestacije je Mateo Glavačević iz Babine Grede.
U okviru 44. Konja bijelaca održan je i Sajam konja lipicanske pasmine i revijalno natjecanje u vožnji dvoprega.
Organizator manifestacije “Konji bijelci” je Konjogojstvena udruga Babina Greda, koja djeluje od 1942. godine i ove je godine obilježila 83 godine postojanja, a u Babinoj Gredi čuva od zaborava ono po čemu su poznati, na mlađe generacije prenosi običaje i pokazuje kako se nekada živjelo i radilo težak fizički posao kako bi se othranila obitelj, te u svemu tome ističu veliku ulogu konja koju su te plemenite životinje imale u njihovim životima.
Kroničari su zabilježili kako je prvom sastanku udruge prisustvovalo 17 osnivača. Tadašnji cilj udruge bio je dobiti čistokrvnog lipicanca sposobnog za sve poslove pa i za paradu. Stihovi stare narodne pjesme “konji bijelci, to su Babogreci”, ima pokriće i kod današnje generacije Babogredaca, jer tradicija koju su započeli tadašnji konjogojci, uspješno se nastavlja. Prvi predsjednik konjogojstvene udruge bio je Žaverije Stojanović, koji je na toj dužnosti proveo 37 godina, do 1979. godine. Uživao je veliki ugled među svim mještanima Babine Grede. Ivan Stojanović bio je predsjednik udruge od 1980. do 1989. godine. Antun Vuković obnašao je dužnost predsjednika od 1990. do 1993. godine od kada udrugu vodi Đuro Gregorović.
Foto: Đuro Karalić
I nekako od te udruge, naziva Konjogojstvena udruga Babina Greda mnogo toga i počinje u selu uz Beravu, pa je tako prije 43 godine utemljena i priredba “Konji bijelci” koja se već nekoliko godina održava u sklopu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede”. Babine Grede koja je, kako znade reći seoski načelnik Krnić. “prijestolnica” konjogojaca, šokačkih običaja i narodne tradicije ili ukratko “seoska kulturna prijestolnica” u Hrvata.
Đuro Karalić
