Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 1. ožujka, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).
Na Pepelnicu su žene iskuhavale posuđe u pepelu kako bi bilo besprijekorno čisto. Pepelili su se i ljudi. Simbolika je u riječima: “Prah si bio, prah ćeš biti”. Vrijeme je to molitve i dobrih djela. Crkva uči da je svaki kršćanin dužan činiti pokoru. Naši stari su se toga i držali, postili su sve petke, a ne samo na čistu srijedu (Pepelnicu) i Veliki petak. Postili su na drugačiji način, na kruhu i vodi.
Župnik Josip Lovretić u svom djelu “Otok – narodni život i običaji”, objavljenom još 1897. godine kazuje: “U post jedu samo posna jela bez škramice masti. Sad imade samaca koji zafrigaju ili zaprgaju mašću. Ljudi će kadgod primrstit, ali žene neće nikad, osobito starije. Imade i danas svita, osobito starijeg, koji poste čitavu korizmu, pa neće ni nedilje ni sveca primrsit”.
Korizma završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojim počinje Vazmeno trodnevlje i prirema za Uskrs koji ove godine pada 17. travnja. a na isti dan taj najveći krščanski blagdan ove godine slave i katolici i pravoslavni vjernici.
Uskršnji post je najvažniji za pravoslavne vjernike. Naziva se i Veliki, ne samo zbog dužine, već i zbog njegovog značenja. To je i kod pravoslavnih vjernika vrijeme duhovnog pripremanja za najvažniji kršćanski blagdan Uskrs odnosno Vaskrs. Post traje od Čistog ponedjeljka, koji je ove godine pao na 27. veljače do Lazarove subote koja je posvećena uspomeni na uskrsnuće Lazara i na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem.
