ZAGREB, srpanjsko nevrijeme, praćeno orkanskim vjetrom, napravilo je ogromne štete širom Vukovarsko – srijemske županije, ali i Hrvatske, te se nastale štete mjere u stotinama milijuna eura. Ipak, u tom nezapamćenom nevremenu najviše su stradale šume što potvrđuju i podaci Hrvatskih šuma.
“Prve procjene, učinjene nakon samog nevremena, predviđale štetu na polomljenim i izvaljenim stablima od oko 1.300.000 m3, no kako su se raščišćavale šumske prometnice i područja činila dostupnima, te korištenjem snimaka s bespilotnih letjelica i satelitskih snimaka, utvrđeno je da su razmjeri štete puno veći i procjenjuju se na više od 3 milijuna m3 na cijelom području kontinentalne Hrvatske”, navode iz Hrvatskih šuma.
Dodaju kako će točne podatke o količini stradale drvne mase imati kada se završi terensko obilježavanje i evidentiranje svakog pojedinog oštećenog stabla. Taj posao je u tijeku i trenutno stotine šumarskih stručnjaka vrši izmjeru u gotovo nemogućim terenskim i vremenskim uvjetima, što će vjerojatno biti završeno tek s krajem godine.
Prema navodima iz Hrvatskih šuma najveće štete nastale su na području Uprave šuma podružnice Vinkovci u kojoj su stradale najvrjednije hrastove šume na područjima praktički svih šumarija. Samo na području UŠP Vinkovci oštećeno je više od 2,5 milijuna m3 drvne mase, a pravi razmjeri štete znat će se tek iskorištenjem oštećene drvne mase i izračunom gubitka kvalitete, a time i njene vrijednosti. Trenutačne procjene šteta po podružnicama i kubicima su sljedeće: Vinkovci već spomenutih 2.500.000 m3, Nova Gradiška 300.000 m3, Bjelovar 110.000 m3 , Požega 90.000 m3, Zagreb 75.000 m3, Senj 35.000 m3, Gospić 13.000 m3, Osijek 11.000 m3 .
Napominju i kako se već krenulo s radovima sanacije, odnosno iskorištavanja polomljene i izvaljene drvne mase, a radi se o izuzetno opasnim radovima s obzirom na zatrpanost stabala i snažne napetosti u deblima i granama koje prijete sjekačima prilikom prerezivanja i oslobađanja stabala.
S drvnom masom se pažljivo postupa i iz nje se maksimalno pokušava iskoristiti tehničko drvo pogodno za daljnju preradu, no nažalost veći dio drvne mase (procjenjuje se gotovo 70 %) završit će kao ogrjevno drvo za potrebe grijanja građanstva, sirovina za proizvodnju briketa i peleta ili kao energetsko drvo za toplane i kogeneracije.
“S obzirom da su radovi sanacije vrlo zahtjevni i spori, očekuje se da će potrajati do kraja iduće godine, a možda i duže. Nakon uklanjanja oštećenih i izvaljenih stabala iz sastojina na površinama koje su ostale bez stabala potrebno je izvršiti obnovu sadnjom sadnica onih vrsta drveća koje su i bile na toj površini, za što će trebati pripremiti dovoljno sadnica u našim rasadnicima. Takve površine tek će za dvadesetak godina imati izgled šume kakav javnost očekuje, naravno s puno tanjim stablima nego što su bila, i dalje nastavljaju svoj životni vijek do svoje sječive zrelosti koja za hrast lužnjak iznosi 140 godina”, poručuju iz Hrvatskih šuma.
