Nakon što je Australia lani izglasala zakon o zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina i postavila presedan za vlasti diljem svijeta jednom od najstrožih regulacija te vrste, čini se da bi Europska unija mogla postati sljedeći svjetski predvodnik u sprječavanju djece u korištenju društvenih medija.
Usvajanje prijedloga nove regulative koji je inicirala Grčka, a podupiru ga Francuska i Španjolska, doveo bi do toga da EU postavi nova pravila kojima bi se drastično ograničila dječja upotreba društvenih medija.
To je znak da europske prijestolnice nisu zadovoljne tempom kojim briselski regulatori poduzimaju mjere i udružuju snage u pokušaju da zaštite maloljetnike od internetskih šteta i rizika, što “zahtijeva kolektivnu akciju na europskoj razini”, stoji u prijedlogu.
Prema nacrtu prijedloga o kojem su izvijestili pojedini europski mediji, predlagatelji žele da Bruxelles određivanjem dobi digitalne punoljetnosti u cijeloj EU ode mnogo dalje od drugih država. Maloljetnici ispod dobne granice digitalne punoljetnosti bi za prijavu na društvene medije trebali pristanak roditelja – što znači da djeca ne bi mogla automatski pristupiti nijednoj od popularnih aplikacija poput TikToka, Instagrama ili Snapchata.
Nova bi regulativa podrazumijevala obveznu, ugrađenu provjeru dobi, te roditeljski nadzor na uređajima, ali i „europske norme“ za minimiziranje tzv. arhitektura uvjeravanja poput automatskih reprodukcija, personalizacije i skočnih prozora, koje su osmišljene kako bi povećale privlačnost aplikacija i duže zadržali korisnike online.
Francuska je već 2023. donijela mjere za blokiranje pristupa društvenim medijima za djecu mlađu od 15 godina, no one se još ne provode u potpunosti. Ovaj novi prijedlog na EU razini uslijedio je nakon jednogodišnjeg nastojanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da takvo ograničenje zaživi. “Moramo vratiti kontrolu nad životima naše djece i tinejdžera u Europi i nametnuti digitalnu punoljetnost u dobi od 15 godina, ne prije”, rekao je u travnju 2024. i tako skovao izraz „digitalna punoljetnost“ koja znači zakonsku definiciju dobi ispod koje bi djeci trebalo zabraniti određena ponašanja na internetu.
Nacrt dokumenta predlaže da se provjera dobi događa na razini uređaja, čemu će se vjerojatno usprotiviti velike digitalne tvrtke.
Prijedlog regulative upućen je državama članicama kako bi se zatražila njihova potpora uoči sastanka Vijeća, a o njemu bi trebali raspravljati ministri digitalnih znanosti EU-a na sastanku početkom ovoga mjeseca.
Gordana Ilić Ostojić
