Prvom sjednicom pod nazivom “Gorjani u povijesnoj retrospektivi – od srednjega vijeka do suvremenog razdoblja” započela su u četvrtak predavanja na znanstveno-stručnom skupu „Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština“.
Prvo predavanje pod nazivom „Izvori za povijest Gorjanske bitke“ održao je Stanko Andrić s Hrvatskog instituta za povijest te se u njemu pozabavio raznim pisanim izvorima koji govore o poznatoj Gorjanskoj bitci odigranoj 25. srpnja 1386. godine.
Predavanje „Paleografsko-diplomatička i heraldička analiza dviju grbovnica srednjovjekovne obitelji Gorjanskih“ održali su Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Petar Ušković Croata s Hrvatskih studija. U njemu su se pozabavili dvjema grbovnicama koje potvrđuju grb velikaške obitelji Gorjanski.
Predavanje „Kćeri, supruge, udovice, gospodarice. Položaj i uloga pripadnica velikaške obitelji Gorjanski u razvijenom i kasnom srednjem vijeku“ održala je Marija Karbić s Hrvatskog instituta za povijest, koja se pozabavila položajem i ulogom plemkinja Gorjanskih na različitim poljima. Nakon plemkinja, u predavanju „Slavonska vojna Hansa Katzianera i kobni poraz kod Gorjana 1537. godine“ Nataše Štefanec s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imalo se prilike prilike čuti nešto više o još jednoj važnoj povijesnoj bitci koja se također održala kod Gorjana, nešto kasnije od puno poznatije Gorjanske bitke.
„Gorjani na kartografskim prikazima iz 16. i 17. stoljeća“ naslov je posljednjeg predavanja prve sjednice koje je održao Hrvoje Kekez s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U njemu se pozabavio prikazivanjem gorjanskog područja na najstarijim kartama Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.
Drugu sjednicu, zamišljenu kao nastavak prve, predavanjem „Gorjani od oslobođenja od osmanske vlasti do sredine 18. stoljeća (1698. – 1749.) – društveno-ekonomska analiza“ otvorio je Milan Vrbanus s Hrvatskog instituta za povijest analiziravši pet popisa Đakovačkog vlastelinstva iz 17. i prve polovice 18. stoljeća. O crkvenoj povijesti Gorjana moglo se više čuti u predavanju „Gorjani u crkvenoj povijesti – od oblikovanja srednjovjekovnog grada do današnje župe“ Daniela Patafte s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u predavanju „Župnici župe Gorjani“ umirovljenog višeg predavača s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Luke Marijanovića. Sjednicu je predavanjem „Spomenica župe Gorjani“, u kojemu se pozabavio ovim vrlo važnim crkveno povijesnim izvorom, zatvorio Dražen Kušen iz Državnog arhiva u Osijeku.
Nakon pauze krenula je treća sjednica, ponovno s povijesnom tematikom, a otvorio ju je Branko Ostajmer s Hrvatskog instituta za povijest predavanjem „Političke i društvene prilike u Gorjanima na razmeđu 19. i 20. stoljeća“. U svome predavanju posebno se pozabavio društvenim razvitkom mjesta koje u promatranom razdoblju bilježi napredak u svim vidovima života posebice zbog njegove multietničnosti.
“Gorjani za vrijeme Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.)“ glasio je naslov sljedećeg predavanja u kojemu je Ivan Zubac s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu opisao velike promjene državnog, političkog i društvenog ustrojstva do kojeg je došlo završetkom Prvog svjetskog rata. O Domovinskom ratu na području Gorjana u predavanju „Gorjani u Domovinskom ratu“ govorio je Borna Marinić s Hrvatskog katoličkog radija, a na istu temu predavanjem „General Imra Agotić u arhivskom gradivu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata“ nadovezala se Željka Križe iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koja je rekla nešto više o arhivskoj građi vezanoj uz gorjanskog generala Imru Agotića, prvog zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Posljednja sjednica drugog dana skupa nosila je naziv Demografski, društveni i kulturni razvoj Gorjana, a započela je predavanjem „Katoličko stanovništvo Gorjana u doba osmanlijske vladavine“ Roberta Skenderovića s Hrvatskog instituta za povijest koji je nastojao dokumentirati sve poznate povijesne izvore o katoličkom stanovništvu Gorjana u doba osmanlijske vlasti kako bi pokušao utvrditi na koji je način to razdoblje utjecalo na demografska kretanja i jesu li zabilježene migracije. Nenad Pokos i Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar predavanjem „Geografske i demografske značajke Općine Gorjani“ rekli su nešto više o samom geografskom položaju i stanovništvu općine, a u predavanju „Nijemci u Gorjanima“ Vladimira Geigera s Hrvatskog instituta za povijest moglo se čuti više o Nijemcima, stanovništvu koje je uvelike utjecalo na povijest Gorjana.
O demografskim prilikama u sadašnjosti više su toga u predavanju „Aktualne demografske prilike u Općini Gorjani“ rekli Dražen Živić i Ivana Žebec Šilj s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, posljednje predavanje drugog dana pod nazivom „Poljoprivreda i seoski život Gorjana“ održao je načelnik Općine Gorjani Ivan Lović, koji je opisao poljoprivredne poslove od kraja 19. stoljeća do dolaska suvremene mehanizacije u 20. stoljeću.
Nakon održanih predavanja sudionici skupa posjetili su Đakovo i ordinarijat Đakovačko-osječke nadbiskupije, gdje su ih pozdravili đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić i pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić. „Kada prolazimo danas Gorjanima učini nam se da je ono malo mjesto, ne uspijevamo odmah otkriti tu bogatu baštinu i povijest, ali čim se malo zainteresiramo odmah vidimo da je riječ o izuzetno velikoj i dragocjenoj povijesnoj baštini. Ona je na neki način zbog blizine nadbiskupijskog središta utkana u povijest nadbiskupije te je s njom srasla.“, rekao je pomoćni biskup te zatim pročitao riječi pape Franje od prije 2 godine koje govore o odnosu ljubavi prema lokalnome i ljubavi prema univerzalnome.
Znanstveno-stručni skup pod naslovom „Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština“ organiziraju Općina Gorjani kao organizator te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski restauratorski zavod i Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao suorganizatori.
