Koliko ima lažnih vijesti?
-Svaka izvanredna situacija, koja je opasna po život i zdravlje građana, plodno je tlo za potencijalnu produkciju i širenje dezinformacija i lažnih vijesti, ponajprije jer izaziva veliku pozornost i snažne emocije kod ljudi. Naime, dezinformacije su oduvijek “igrale” na emocije, osobito na strah. U slučaju pandemije COVID-19 Svjetska zdravstvena organizacija čak je skovala pojam infodemija, koji označava preveliko obilje, bujicu informacija koje kolaju u javnosti (bilo točnih, bilo netočnih), zbog čega je ljudima sve teže pronaći vjerodostojne izvore informacija. Slično se događa i sada, s tim da je sve još izraženije. Naime, u ratnim zbivanjima se, osim sukoba oružjem, redovito ratuje i propagandom i plasiranjem ciljanih dezinformacija u javnost, što je i ovdje slučaj. Dodatna pogodnost za širenje lažnih vijesti jest i činjenica da je ruska vlast uspostavila gotovo nevjerojatnu kontrolu tamošnjih medijskih izvještaja o ukrajinskim ratnim zbivanjima, a preko jednog ruskog kolege pouzdano znam kako im je Vlada u potpunosti ukinula pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Whatsappa i Facebooka, dok im je pristup internetu značajno ograničen.
S druge strane, zahvaljujući pametnim telefonima, kamerama i društvenim mrežama javnost ima do sada vjerojatno nezabilježen javni pristup informacijama s bojišta, ponekad čak i uživo. No, to se često i zlouporabljuje. Već je dokazano plasiranje mnogih lažnih ili nevjerodostojnih snimki i fotografija. Njihovi autori nisu bile samo propagandne službe, već katkad i sami mediji i zlonamjerni građani. Poznati su primjeri prva snimka navodnog ruskog zrakoplovnog napada na Ukrajinu, za koju je na kraju utvrđeno da ju je kreirao grafičar jedne videoigrice, ili tenka koji je pregazio civilni automobil blizu Kijeva, a sada više nije sigurno je li posrijedi rusko ili ukrajinsko oklopno vozilo.
Što bi poručili građanima koji prate sve te vijesti, odnosno na što da obrate pažnju?
-Kada su u pitanju dezinformacije i lažne vijesti, savjeti su gotovo pa univerzalni. Sve informacije, osobito one uznemirujuće, provjerite u više različitih izvora, a dobro obratite pozornost tko je autor pojedine vijesti. Svakako se oslonite na medijske kuće s ugledom provjere činjenice prije njihove objave, a više povjerenja treba imati u izvorne snimke napravljene na terenu u Ukrajini. Osim toga, pazite se vijesti koje kod vas izazivaju jake emocije. I, naravno, možda i najvažnije – nikako nemojte dalje širiti i dijeliti dobijene informacije bez dodatne provjere.
B.B.
