GUNJA, Te nedjelje, 17. svibanj 2014. godine, ispunile su se crne slutnje mještana koji su danima s velikim strahom pratili događanja oko rijeke save i njenih pritoka. Nasip kod Rajevog Sela je popustio i moćna rijeka poplavila je polja i sela županjske Posavine. Najviše su stradali Gunja, Račinovci i Rajevo Selo, a štete su zabilježene i u Đurićima, Strošincima, Soljanima i Posavskim Podgajcima. Vode save odnijele su i dva ljudska života. Na tisuće komada stoke je također stradalo u poplavi. Nekada plodna ravnica u vrlo kratkom roku izgledala je kao Panonsko more. Kuće su bile do pola u vode, a nekima se nije vidio niti krov. U samo par sati uništena je većina toga što su mještani godinama gradili. Odmah poslije te katastrofe, koja je pogodila i BiH i Srbiju, mještani su rekli kako je sreća u nesreći što je do pucanja nasipa došlo po danu jer bi u suprotnom postojala opasnost da vodena stihija ugrozi i odnese i više života. Poplavljena sela su evakuirana, a mještani smješteni širom Vukovarsko-srijemske županije pa i Hrvatske. Prva posjeta poplavljenim selima je bila šokantna ali svi se slažu kako je još gore bilo nakon povlačenja vode kada su vidjeli svu pustoš koju je stihija ostavila iza sebe. Na svakom koraku su bili uništeni domovi, automobili su bili razbacani svuda okolo, a po selima se moglo vidjeti na desetine komada stoke koja se udavila. Sve žurne službe reagirale su brzo tako da su na terenu bili pripadnici Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca, civilne zaštite, Crvenoga križa… Svatko od njih dao je doprinos u normalizaciji stanja. S povlačenjem vode započeli su i poslovi oko obnove stradalih sela. Danas, dvije godine kasnije, stradala sela su gotovo u cijelosti obnovljena iako još ima posla za odraditi. Još uvijek ima jedan manji broj kuća za obnoviti, napraviti fasade pa čak i srušiti nešto objekata kojima prijeti urušavanje. Prema službenim podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Vlade RH država je za potrebe obnove obiteljskih kuća izvršila plaćanja u iznosu od preko416 milijuna kuna. Tome iznosu treba dodati i oko 64 milijuna kuna koliko je iz državnoga proračuna isplaćeno vlasnicima koji su sami obnavljali svoje građevine.
„Obnova je najvećim dijelom završena. Vlasnici su uz financijsku pomoć države u vlastitom aranžmanu obnovili 1.192 građevine, a od 1084 zgrada koje je obnavljala država ostalo je još za završiti 16 stambenih građevina. Građevinska je inspekcija ukupno uklonila 478 građevina koje su bile urušene nakon poplave ili konstruktivno oštećene poplavom. U postupku obnove bilo je 40 zgrada javne namjene i sve su obnovljene“, službeni su podaci ministarstva koji govore o procesu obnove na području županjske Posavine.
Ipak, poznato je i kako je postupak obnove doveo i do niza sporova i pritužbi mještana koji su se žalili na nekvalitetne radove, činjenicu da se nisu obnavljali objekti čiji vlasnici žive izvan poplavljenih područja iako imaju uredne dokumente i plaćaju tu račune. Najviše reakcija izazvale su cijene pojedinih radova pri obnovi koje je plaćala država, a za koje su mještani smatrali da su preskupi. Isto tako i nekoliko stotina mještana tužio je državu. Najveći problem ovih sela danas je iseljavanje. Mladi odlaze trbuhom za kruhom jer nema posla.
„Od obnovljenih kuća se ne može živjeti. Ljudima treba posao. Nadam se da će država pronaći načina da se otvore neka radna mjesta. Što se tiče postupka obnove prezadovoljan sam kako je sve napravljeno. Ostalo je još 16 kuća za obnoviti i vjerujem da će sve biti gotovo za mjesec – dva“, rekao je načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić.
IVAN MATIĆ
