Vinkovačkog pčelara s 41-godišnjim iskustvom u pčelarstvu i proizvodnji meda Danijela Kunodija teško je zaobići kada se povede priča o pčelarstvu s obzirom na desetljeća ogromnog iskustva suživota s pčelama.
“Trenutačno su nam pčele na suncokretu i ta je paša obilna, čime smo zadovoljni. Međutim, to nije spas u smislu nekog velikog uspjeha, nego spas od gubitaka i u pčelama i u financijama”, kaže ovaj pčelar kojega Vinkovčani mogu zateći gotovo svakog tržnog dana na gradskoj tržnici gdje nudi visokokvalitetne vlastite medove i pripravke od meda.
“Imali smo repicu, promašaj, bagrem, promašaj, amorfa, promašaj, kesten i lipa, tako, tako i sada evo suncokret konačno pun pogodak. Bit će nešto meda, nešto će se moći i prodati i zaraditi, ali što je najvažnije, pčele su u dobrom stanju”, pojašnjava navodeći kako su proljetos najveći problem pčelarima predstavljale loše vremenske prilike. “Primjerice, uljanoj repici nakon svake kiše treba par dana da počne ponovno lučiti nektar. A ono svaka dva tri dana je padala kiša”, navodi dodajući kako je sličan situacija bila i s bagremom kojega je proljetos djelomice uništio i mraz.
“Sada nam je jako važan jesenski tretman protiv varoe i pronaći, ako negdje ima, zasijane heljde. To je med koji ne bude za vrcanje jer ga bude malo, ali je iznimno važan za pčele. Što više one uzmu zaliha za sebe iz prirode manje trošimo u prihrani šećernim otopinama”, priča Danijel koji ima oko stotinjak košnica i kako kaže, ne voli previše doći na tržnicu jer mu svaki dan boravka na tržnici znači i dan manje u radu s pčelama. “Ovdje mi se jedino sviđa što sam u kontaktu s ljudima. Međutim, godišnje je to stotinjak dana koji su meni izgubljeni u radu s pčelama, a to ne volim. Volim kada sam u pčelinjaku, ali bez ovoga se ne može. Nažalost, morate biti i pčelar, i vrcati med, i pakirati ga, voditi marketing i prodaju. Puno je toga posla. Nažalost, otkupna cijena meda u Hrvatskoj je izuzetno mala. Daju nam od 16 do 22 kune po kilogramu meda što je nama proizvođačima jednostavno nedovoljno ni za prostu, a kamoli proširenu reprodukciju”, priča dodajući kako bi najviše volio kada bi se mogao baviti isključivo pčelarstvom i odgojem mladih pčelara, ali je sustav tako posložen da to jednostavno ne ide.
OPG je osnovao prije dvadesetak godina i zadovoljan je jer mu on povećava efikasnost u trženju, a i kupcima s obzirom na postupak cerificiranja, znači određenu sigurnost da kupuju domaći proizvod. “Taj certifikat nije bog zna što, ali kada imate certifikat imate jamstvo prema kupcima da je vaš proizvod domaći. Kao što je dobra i ova markica sustava “Med hrvatskim pčelinjaka” kojeg provodi Hrvatska poljoprivredna agencija s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u Republici Hrvatskoj. Sve su to pozitivne stvari i za nas proizvođače i na kupce”, navodi Danijel Kunodi koji je vrlo aktivan i u Pčelarskoj udruzi “Nektar” iz Vinkovaca, gdje se posebice zalaže sa povećanje broja pčelara prenoseći znanje na mlade pčelare, koji tek ulaze u pčelarstvo, koje je sve popularnija i unosnija gospodarska grana.
