Na lokalnim izborima 2017. godine Božo Galić izabran je po četvrti put za župana Vukovarsko – srijemske županije. Upravo stoga smo razgovarali s Galićem koji iz prve ruke govori o učinjenome do sada, problemima, projektima, izborima, očekivanjima…
Kako Vi, kao župan, gledate na rad Vlade RH u protekle četiri godine?
-Izuzetno sam zadovoljan s radom Vlade RH. Otkako obavljam funkciju župana kroz ovih petnaest godina, želim istaknuti kako je ova Vlada najbolja do sada. Vlada RH na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem je imala dobar program koji je realizirala, a što je rezultiralo dobrim ekonomskim pokazateljima a to je povećanje minimalne plaće, mirovine i zaposlenosti, te jačanje kreditnog rejtinga RH i manjih kamata na kredite za gospodarstvo i opću potrošnju građana. Vukovarsko-srijemska županija, zajedno s ovom Vladom, puno je uložila i u infrastrukturne projekte u prometu, zdravstvu, školstvu, kulturi i drugim društvenim djelatnostima.
Jeste li zadovoljni suradnjom sa ministarstvima i državnim agencijama?
-Dobrom suradnjom Vlade RH, ministarstava i agencija s Vukovarsko-srijemskom županijom, definirali smo i počeli realizirati Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Zajedno smo stvorili Strategiju razvoja istočne Hrvatske, kako bi iskoristili naše potencijale u poljoprivredi, šumarstvu, drvno-prerađivačkom sektoru, obnovljivim izvorima energije i kontinentalnom turizmu.
Kako gledate na rad saborskih zastupnika iz 5. Izborne jedinice? Jeste li zadovoljni suradnjom s njima u protekle četiri godine?
-Suradnja s našim zastupnicima bila je korektna ali očekujem snažnije zalaganje za realizaciju naših strateških projekata.
Kada se govori o protekle četiri godine kolika su realizirana ulaganja na području županije?
-Iza nas su uspješne protekle četiri godine tijekom koje smo realizirali brojne projekte a pamtit ćemo ih po tome jer smo jedna od najuspješnijih županija prema povlačenju sredstava iz EU fondova. Na području unapređivanja stanja u gospodarstvu u velikoj mjeri doprinijele su županijske tvrtke Agro-klaster, Centar-kompetencija i Eko-sustav a sve zajedno koordinira Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije kroz proces strateškog planiranja i izradu županijske razvojne strategije.
Velika pomoć za sve slavonske županije, pa tako i Vukovarsko-srijemsku, bio je Vladin projekt za Slavoniju, Baranju i Srijem kroz koji je za pet projekata osigurano 18,75 milijardi kuna, koja su omogućila povećanje apsorpcije. Od listopada 2016. godine pa do kraja 2018. godine iz ovog je projekta povučeno preko 8,7 milijardi kuna odnosno preko 46%, a s krajem ovogodišnjeg kolovoza preko 56 posto ugovorenih sredstava, što pokazuje koliko je Projekt uspješan. Ono što nas posebno raduje i što je važno napomenuti je da se od 5 najvećih ugovorenih projekata u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem na prva tri mjesta nalaze projekti Vukovarsko-srijemske županije. A riječ je o nadogradnji i elektrifikaciji postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar, projekt vrijednosti oko 677,7 milijuna kuna, od čega su 485,3 bespovratna. Nadalje, Arheološki park Vučedol, vrijednosti 117,3 milijuna kuna, od čega su bespovratna oko 99,7 milijuna kuna, te treći projekt, Izgradnja nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilazne prometnice u gradu Vinkovcima, vrijednosti 80 milijuna kuna, od čega se na bespovratna odnosi oko 78,5 milijuna kuna.
Prema povlačenju sredstava iz operativnih programa (Operativni program Konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, OP za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć) te iz Programa ruralnog razvoja i programa Europske teritorijalne suradnja od listopada 2016. do kraja travnja tekuće godine, naša je Županija na drugom mjestu, kada gledamo Slavonske županije s ukupno ugovornih bespovratnih sredstava u iznosu od 2.994.214.875 kn.
Na području Vukovarsko-srijemske županije do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti u ukupnoj vrijednosti blizu 3 milijarde kuna, a od toga ugovorena bespovratna sredstva su oko 2, 3 milijarde kuna (u okviru Projekta Slavonije, Baranje i Srijema + nacionalna sredstva).
Gleda li se odnos ugovorenih EU sredstava po stanovniku u 2017. i 2018. godini, Županija je sa 14.884 kuna po stanovniku na visokom trećem mjestu u odnosu na ostale županije.
Što su od projekata, po mišljenju županije, prioriteti u narednom razdoblju?
-Poljoprivreda i drvna industrija su na vrhu prioriteta ulaganja, pa je tako ove godine započela realizacija Agrotehnološkog i Drvno-tehnološkog centra. Velika pomoć u realizaciji projekata je Vladin Program za Slavoniju, Baranju i Srijem. Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta koji će proizvođačima s područja VSŽ omogućiti bolje uvjete poslovanja odnosno povećati kapacitete prehrambene industrije te služiti za obavljanje raznih savjetovanja i edukacija, istraživanja i razvoj novih proizvodnih tehnologija, kao i prodaju njihovih proizvoda izvan sezone kada isti postižu veću cijenu nego u sezoni. Vrijednost ovog projekta je 50 milijuna kuna, od toga je kroz Razvojni sporazum osigurano iz proračuna Ministarstva poljoprivrede skoro 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Drvno-tehnološki centar odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta mješovite namjene: znanstveno-istraživačka, proizvodna i skladišna, te će se centar opremiti s novom opremom namijenjenoj drvoprerađivačima s područja Županije. Svrha izgradnje DTC-a je inovacijska infrastruktura za razvoj novih proizvoda visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja finalizacije koja će biti na raspolaganju postojećim i budućim poduzetnicima u drvnom sektoru te privlačenje investicija i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima u navedenom sektoru. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna i projekt se također financira sa 100% bespovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede.
Završena su dva sustava navodnjavanja vrijedna 71 milijun kuna: Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, dok smo za dva sustava Ervenica i Lipovac već ugovorili iz EU fondova 134 milijuna kuna a pokrivaju područje od 1500 ha. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi. S obzirom na sve veću povezanost strateških grana s novim tehnologijama, izdvajam projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ koji je vrijedan gotovo 70 milijuna kuna te je prijavljen na poziv „Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“. Nositelj projekta je Poljoprivredna škola Vinkovci, a partner je Srednja škola Ilok te će se u okviru projekta obje škole opremiti suvremenom opremom, kao i obnoviti postojeći prostori koji su u lošem stanju. Ovaj projekt omogućiti će edukaciju učenika i njihovih profesora za trenutne i buduće potrebe tržišta u poljoprivredi.
Od dodatno važnih projekata za županiju, izdvajamo Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ, koji ima za cilj stavljanje geotermalnog potencijala u funkciju gospodarskog razvoja, zatim Transportno-logistički centar VSŽ, koji predviđa formiranje suvremenog logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe u cilju osiguranja okvira za ekonomski isplativo i dugoročno samoodrživo funkcioniranje, pa Centar za preradu GMO free soje, koji će biti prvi takav u RH, Izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ, projekt kojim se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje.
Istaknuti ću projekte u prometnom sektoru:
- Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci koja će omogućiti kvalitetno povezivanje najistočnijeg dijela RH, odnosno Grada Iloka i naselja uz granicu s autocestom A3 u dužini od 39,20 km kako bi se za 21 km skratio put od autoceste A3 do Iloka;
- Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije – I faza. Provedba ovog projekta ima za cilj povećati i doprinijeti gospodarskom razvoju grada Vinkovaca, ali i cijele županije,stvaranjem preduvjeta za razvoj konkurentnosti gospodarstva;
- Auto park Lipovac kao sigurno i zaštićeno parkiralište za teretna vozila na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac na TEN-T osnovnoj mreži, na području općine Nijemci, sa svim popratnim sadržajima (sanitarni čvor, motel, servisna radionica, caffe bar, zgrada administracije i inspekcijske službe u svrhu carinske kontrole);
- Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar – Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar, kojim se želi doprinijeti jačanju sektora unutarnje plovidbe i poticanje gospodarskog razvoja u regiji kroz poboljšanje konkurentnosti luke, postizanje visoke kvalitete lučkih usluga, povećanje konkurentnosti luke na međunarodnom tržištu i osiguranje održivog razvoja luke Vukovar;
- Zimovnik u Opatovcu – na području RH ne postoji niti jedan zimovnik na unutarnjim plovnim putovima koji bi omogućio sklanjanje brodova za vrijeme pojave leda na plovnim putovima ili neke druge izvanredne situacije uslijed koje dolazi do prekida plovidbe.
- Zračna luka Osijek jedna je od najvažnijih infrastrukturnih objekata te ju je potrebno kvalitetnije razvijati jer je jedina zračna luka na ovom području. Bitna je za gospodarski i turistički razvoj naših općina, gradova i županije i cijelog istoka Hrvatske.
- Višenamjenski kanal Dunav – Sava – Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav – Sava od prioritetne je važnosti zbog navodnjavanja, zaštite od poplave, povećanja prometne povezanosti, povećanja aktivnosti / projekata u području sporta i rekreacije te zbog integracije naših riječnih plovnih puteva u europske plovne puteve.
- KORIDOR X. nositelj je HŽ Infrastruktura d.o.o. i vrlo je značajan koridor za europski prometni sustav. On povezuje 11 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Ukupna duljina koridora iznosi oko 2.360 km, a duljina pruga X. koridora u Hrvatskoj je 434 km (odnosno 18,4 %) i najvažnija je prometna veza koja čini dio europskih prometnih longitudinalnih koridora smjera istok – zapad, koji preko Republike Hrvatske povezuje Zapadnu i Sjeverozapadnu Europu s Istočnom i Jugoistočnom Europom.
- Projekt modernizacije i obnove dionica Vinkovci-Vukovar i Okučani – Vinkovci, nositelj projekta je HŽ Infrastruktura.
Vukovarsko-srijemska županija ima snažne sirovinske zalihe. Naš razvoj je u potencijalima drveta, ali se trudimo i da se sirovina koristi ekološki i ekonomski. Međutim, želimo drvo zadržati u našoj županiji i stvoriti nove lance dodane vrijednosti. Stoga je iznimno važna decentralizacija Hrvatskih šuma.
Sada se pokazalo da je poljoprivreda i proizvodnja hrane broj jedan, i u Hrvatskoj i u Europi. Neovisnost u proizvodnji kvalitetne hrane, naš drvni sektor, obnovljivi izvori energije, kontinentalni turizam – to je budućnost našeg kraja. Želimo da naša županija postane energetski neovisna.
Koja je Vaša poruka građanima za izbore 5. srpnja?
-Vlada Republike Hrvatske, unatoč brojnim poteškoćama, migracijskoj krizi, Lex Agrokoru, pandemiji koronavirusa koja je uzrokovala zdravstvenu i ekonomsku krizu u Europskoj uniji i svijetu, uspjela je održati stabilnost i sigurnost cijele Hrvatske a pogotovo našega kraja. Smatram kako ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, treba nastaviti raditi kako bi završili realizaciju započetih projekata, stvorili nova radna mjesta i time zadržali mlade na ovom prostoru.
Stoga pozivam stanovnike naše županije da izađu na izbore u što većem broju i daju podršku uspješnoj Vladi tj. listi Hrvatske demokratske zajednice, na kojoj su kvalitetni, stručni i domoljubni ljudi.
