Blagdan je Cvjetnice ili Nedjelja Muke Gospodnje. Kršćanski je to blagdan koji se slavi svake godine nedjelju prije Uskrsa i ona je uvod u Veliki tjedan. Običaj je da se na misu nose maslinove ili grane nekog drugog stabla na blagoslov. Međutim, ove godine taj običaj će izostati zbog pandemije koronavirusa i po prvi puta, misna slavlja na Cvjetnicu, kao i na sam blagdan Uskrsa, bit će služena bez vjernika koji su pozvani da misna slavlja i obrede Velikog tjedna prate preko televizije te se posvete kućnoj liturgiji i obiteljskim molitvama.
Cvjetnicom, odnosno Cvjetnom nedjeljom, označava se i početak Velikog tjedna u kojem se prisjećamo Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, događaja koji je opisan u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila.
Ulazak Isusa u Jeruzalem obilježen je tako što ga je na dolasku dočekao narod mašući palminim i maslinovim grančicama, ali i rasprostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnu se nedjelju, prije jedne mise, obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu još u četvrtom stoljeću, dok se u Rimu prakticira od devetog stoljeća, te se raširio u cijeloj Crkvi. Sama misa te je nedjelje posvećena Isusovoj muci, na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.
Cvjetnicom, kako smo već rekli, započinje Veliki tjedan, a u kojem se, tijekom osam dana, slave najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Liturgijskim sadržajem Cvjetnica izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi u svoju slavu.
Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, jer je uvodila u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica, piše tportal.hr.
