Na lokalnim izborima 2017. godine Anto Gutić, tada član HDZ-a, pobijedio je i postao načelnik Općine Gunje koja se još uvijek suočavala s brojnim posljedicama katastrofalne poplave. Pred Gutićem je bio posao saniranja tih posljedica ali i stvarati uvjete za dalji normalan život, obnovu infrastrukture, razvoj gospodarstva… Četiri godine poslije Gutić ide u još jednu utrku za mjesto načelnika ali ovaj put kao nezavisni kandidat.
Izabrani ste za načelnika Gunje na izborima 2017. godine. Što Vas je dočekalo tada?
-Kada sam 2017. godine izabran za načelnika Općine Gunja dočekalo me zaista teško stanje. Dug je iznosio osam milijuna kuna a u računovodstvu nismo imali čak ni evidenciju kome i koliko točno smo dužni. A bilo je neplaćenih računa starih i sedam godina.. Problem su bili i neriješeni imovinsko pravni odnosi te nedostatak pripremljene projektne dokumentacije. Koliko je bilo teško raditi te prve godine govore i činjenice da smo jedva isplaćivali plaće, da u kolovozu iste godine nismo mogli uplatiti redovnu ratu kredita kao i to da od deset telefonskih poziva koje sam primao kao novi načelnik, devet je bilo od vjerovnika koji su pitali kada ćemo platiti račune. Račune od 20-ak tisuća kuna smo plaćali na dva ili tri puta.
Kakva je situacija u Općini Gunja danas?
-Danas je situacija mnogo bolja. Sredili smo računovodstvo i odgovornim i pažljivim raspolaganjem općinskim proračunom smo uspjeli vratiti sve dugove. Ogroman iskorak smo napravili i u transparentnosti općinskog proračuna te smo zadnje dvije godine od Instituta za javne financije dobili (po prvi put od kako se ocjenjivanje provodi) najviše ocjene – čiste petice. Sve račune koji danas dolaze u Općinu plaćamo na vrijeme i nemamo nikakvih dugova. Sve potpore prema mještanima, prema našoj osnovnoj školi, DVD-u i udrugama isplaćujemo uredno i te potpore su veće nego ikada prije.
Koliko je poplava iz 2014.godine unazadila Gunju? Jesu li sanirane sve posljedice?
-Katastrofalna poplava iz 2014. godine nas je jako unazadila. Njene posljedica i danas osjećamo. Najgore posljedice poplave su neobnovljeno gospodarstvo. Gunja je oduvijek poznata po drvoprerađivačkoj djelatnosti i upravo u toj djelatnosti, dvije najveće tvrtke su zatvorile svoje tvornice i oko 100 ljudi je ostalo bez posla. Poduzetnici su dobivali potporu po zaposlenom radniku, no izostala je adekvatna pomoć za obnovu poslovnih objekta a posebno pomoć za popravak strojeva za proizvodnju. Ne čudi stoga da smo ubrzo nakon poplave, po indeksu razvijenosti, dospjeli na posljednje mjesto od svih pet slavonskih županija. Također nije provedena potpuna obnova svih kuća u poplavljenim selima, a u Gunji postoji i čitava ulica u kojoj nisu kuće legalizirane ni danas, iako je to trebalo biti provedeno odmah nakon poplave u cijelom naselju.
Kada govorite o protekle četiri godine koje realizirane projekte bi posebno istaknuli?
-Osim što smo vratili osam milijuna kuna duga, u ove četiri godine smo u Gunji napravili i radova i investicija od preko 30 milijuna kuna. Iz EU fondova smo povukli oko deset milijuna kuna. Tako smo asfaltirali tri ulice i oko četiri kilometra nogostupa, proširili smo javnu rasvjetu i trećinu svih rasvjetnih tijela zamijenili novim led žaruljama, obnovili smo naše vodocrpilište, završili izgradnju nogometnog stadiona, otvorili novi Društveni dom i narodnu knjižnicu i čitaonicu i ono što je najvažnije; nakon desetljeća čekanja, počeli smo izgrađivati infrastrukturu u Poslovnoj zoni Velebit čime ćemo osigurati potrebne uvjete poduzetnicima da grade i otvaraju nove pogone u kojima će zaposliti značajan broj nezaposlenih osoba s područja općine Gunja. Taj projekt je vrijedan oko devet milijuna kuna.
Uvedene su i mnoge nove akcije poput prijevoza umirovljenika, božićnica, stipendija…?
-Osim investicija u građenje svega gore nabrojanog, učinili smo mnogo i na drugim poljima. Drugu godinu za redom provodimo projekt prijevoza starijih osoba do Županje, Vinkovaca i Vukovara. Za tu svrhu smo nedavno kupili i skoro novo kombi vozilo. Za umirovljenike smo osigurali i božićnicu – u svaki dom smo im dostavili vrijedne pakete. Za djecu i mlade smo napravili također mnogo; povećali smo naknadu za novorođenu djecu s 1500 na 4000 kuna, sufinanciramo s 60% boravak naše djece u privatnom dječjem vrtiću u Drenovcima, redovito financiramo i rad Male škole, za učenike osnovne škole svake godine osiguramo tzv. neobvezni pribor kojeg država ne financira (radne bilježnice, bilježnice…), sufinanciramo trošak prijevoza učenika u srednje škole u Županji i Vinkovcima a za srednjoškolce smo osigurali i stipendije od 350 kuna mjesečno. Za studente dajemo stipendije od 800 kuna mjesečno. Rad udruga svake godine sufinanciramo s pola milijuna kuna a redovito financiramo i rad DVD-a Gunja. Svake godine dodjeljujemo Javna priznanja Općine Gunja a dobrovoljne davatelje krvi s područja općine Gunja svake godine i simbolično nagradimo. Ponovno smo, nakon pet godina prekida, pokrenuli lokalni list Gunjanka koji redovito izdajemo tri put godišnje ( od ove godine četiri put godišnje). Posebno sam ponosan što smo upravo ovih dana tiskali i prvu knjigu o povijesti Gunje na 320 stranica.
Ima li nešto što ste planirali, a niste uspjeli realizirati?
-S obzirom na tešku situaciju koju smo zatekli, napravili smo zaista mnogo. Na žalost, uvijek se nađe i nešto što se ne uspije realizirati. Ono za što mi je osobno najviše žao što nismo uspjeli realizirati jest izgradnja mrtvačnice te izgradnja novog mezarja te proširenje groblja na Šumanovcima. No ono što me ipak veseli je da ćemo prvu mrtvačnicu ipak dobiti ubrzo, u sljedeća tri mjeseca. U dogovoru s našim župnikom zaključili smo da je najbrže moguće adaptirati crkvu i sakristiju na groblju Plitine te tamo napraviti mrtvačnicu. Velika mrtvačnica će biti sagrađena pak na groblju Šumanovci a i pripremne radnje za izgradnju novog mezarja dobro napreduju te ćemo već ove godine riješiti potrebnu infrastrukturu do same parcele za novo mezarje. Svakako očekujem da će od sljedeće godine početi ukopi pokojnika na tom novom groblju.
Kakvi su planovi za naredne četiri godine? Što planirate provesti?
-U sljedeće četiri godine planiramo završiti svu potrebnu infrastrukturu u PZ Velebit, izgraditi mrtvačnicu na Šumanovcima i proširiti groblje tamo, napraviti novo mezarje, izgraditi dječji vrtić ( prijavljen na projekt) i zaposliti u njemu minimalno četiri osobe , asfaltirati sve preostale ulice u Gunji te rekonstruirati sve nogostupe, potpuno staviti u funkciju plastenike u PZ Velebit te zaposliti tamo nekoliko radnika, izgraditi reciklažno dvorište i tamo zaposliti dva radnika, na javnoj rasvjeti u cijeloj Gunji ćemo postaviti led žarulje, u Krnjackoj ćemo izgraditi sportsko rekreacijsku zonu (idejno rješenje uređenja prostora imamo), obnoviti Lovački dom i aktivirati u turističke svrhe kao i tri općinska stana, postaviti na nekoliko lokacija info štandove, napraviti punionicu za električna vozila, kompletno obnoviti zgradu starog mlina te napraviti Dom za stare i nemoćne u kojem ćemo zaposliti najmanje četiri osobe. I dalje ćemo brinuti o najmlađima i povećati naknade za novorođenu djecu, povećat ćemo još postotak sufinanciranja boravka djece u dječjem vrtiću ( do izgradnje vlastitog), i dalje ćemo plaćati nabavku neobaveznog pribora za učenike osnovne škole, umirovljenicima s najnižim mirovinama ćemo sufinacirati nabavku ogrjeva a besplatno ćemo im vršiti uslugu rezanja, cijepanja i unošenja drva, planiramo najugroženijim starijim osobama, koji nisu u stanju više živjeti sami, pomoći i kroz sufinanciranje troška boravka u Domu za starije osobe ( dok ne izgradimo vlastiti), izdvojit ćemo više novaca za rad udruga kao i povećati broj stipendija. Od najveće važnosti će nam biti svakako projekti preko kojih ćemo mi kao Općina ili tvrtke u našem vlasništvu moći zaposliti nove radnike. Zato ćemo i kuhinju u Društvenom domu staviti u funkciju i zaposliti minimalno tri radnika koji će pripremati hranu za PUK, za dječji vrtić i dom za stare i nemoćne a ponudit ćemo i topli obrok za radnike u gunjanskim tvrtkama.
Postoje li naznake o otvaranju proizvodnih pogona u Poslovnoj zoni u Gunji? Dokle se došlo s uređenjem i opremanjem te zone?
-U PZ Velebit imamo tri parcele prodane i investitori su ishodili i građevinske dozvole. Potencijalnih investitora imamo još tri koji su se do sada raspitivali i iskazali interes za kupovinu i gradnju. Prvi dio radova u iznosu od 2.300.000 kuna je u tijeku i bit će završen do sredine svibnja. Dinamika izvođenja daljnjih radova će ovisiti o financijskim mogućnostima i o tome hoćemo li uspjeti prijaviti taj projekt te dobiti novac iz EU fondova ili kroz kapitalnu pomoć iz državnog proračuna.
Na ove izbore izlazite kao nezavisni kandidat. Kako je došlo do toga?
-Do unutarstranačkih izbora u HDZ-u sve je bilo u redu. Problemi započinju s mojom odlukom da ću se kandidirati za predsjednika OOHDZ-a. što se dijelu mlađih članova OOHDZ-a Gunja nije svidjelo. Unutarstranački izbori su provedeni protustatutarno iz više razloga; više kućnih posjeta za glasanje je napravljeno nego što to bude na lokalnim izborima a u kuće gdje je izborno povjerenstvo išlo su sjedili kandidati na izborima koji su prethodno obavili “razgovore“. Pored toga neki su glasali kod kuća jer su tobože bili u izolaciji a kasnije su sami dolazili i na biračko mjesto. Stoga nije nikakvo čudo da nikada u povijesti unutarstranačkih izbora nije izašlo na izbore tako velik broj birača… Primjedba na zapisnik je stavljena ali se nisam išao dalje žaliti na izbore. Tako sam došao u situaciju ili da se ni ne kandidiram za drugi mandat ili da na izbore izađem kao neovisni kandidat. Odlučio sam se za ovo drugo uvjeren da stranka ne bira načelnika nego većina birača općine Gunja. Čvrsto vjerujem, na osnovu svega što sam napravio, da ću ponovno dobiti povjerenje mojih Gunjanki i Gunjanaca.
Jeste li zadovoljni suradnjom s tijelima Vukovarsko – srijemske županije, agencijama, ministarstvima…?
-Nažalost moram reći da daleko više razloga za zadovoljstvo imamo sa suradnjom s ministarstvima i drugim državnim tijelima nego sa županijskim tijelima i agencijama. Navest ću ovdje samo jedan primjer: Općina Gunja je 2017. bila jedina Općina u VS županiji u kojoj je HDZ uspio vratiti se na vlast. Koliko je pomoći stiglo u Općinu Gunja na osnovu toga ali i na osnovu naše gospodarske nerazvijenosti? Premalo. Uporno smo pokušavali dobiti pomoć za izgradnju infrastrukture u PZ Velebit da osiguramo preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta te da tako zadržimo mlade da ne odlaze. Županijska razvojna agencija nam nije uspjela pomoći u tome ni kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, ni kroz Intervencijski plan a od obećane pomoći iz županije od milijun kuna za izgradnju infrastrukture u PZ Velbeit, dobili smo samo 200.000. Nakon tri godine čekanja, sami smo započeli radove i čak i ako ostanemo bez pomoći, sami ćemo ih i završiti.
