Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH) predstavila je rezultate vlastite analize hrvatskog ruralnog turizma, a koja je prvi put obuhvatila ne samo seoski, već i kulturni, pustolovni, zdravstveni, konjički, lovni i ribolovni turizam, uključujući i aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima.
Za potrebe analize korišteni su podaci prikupljani radi razvoja centralnog mrežnog mjesta ruralnog turizma Hrvatske čije objavljivanje Udruga najavljuje za kraj travnja, i nadolazeće zakonsko definiranje seoskog agroturizma.
Analiza je pokazala kako se, od ukupno zabilježenih 1 600 pružatelja usluga u svim analiziranim posebnim oblicima turizma, seoskim agroturizmom bavi se njih 1 119 odnosno 70%. Slijede pružatelji usluga u kulturnom (176), pustolovnom (122), ribolovnom (72), konjičkom (54), lovnom (42) i zdravstvenom turizmu (12).
Iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala je analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a veliki broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela. Prikupljeni su podaci o 1 119 pružatelja usluga: najviše ih je u Istarskoj županiji (196), a slijede ju Dubrovačko-neretvanska (168) i Osječko-baranjska (95) županija. Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20% godišnje, uz iznimku Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske županije.
Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji (27), a slijede Istarska (17) i Splitsko-dalmatinska županija (13). Kategorija je obuhvatila muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.
U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma (19) koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično. Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno te je najveći broj zabilježen u Karlovačkoj županiji dok Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj pružatelja usluga u ribolovnom (11) i lovnom turizmu (7).
„Iako se radi o neslužbenim podacima jer službeni nisu dostupni, veseli nas veliki porast broja pružatelja usluga u odnosu na 2012. godinu. To je rezultat velike potražnje domaćih i inozemnih gostiju i turista za autentičnom Hrvatskom koja i dalje raste, kao i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova. Pozivamo sve kolege da čim prije provjere i dopune svoje podatke kako bismo imali što točnije informacije temeljem kojih se možemo zajednički zalagati za daljnji razvoj ruralnog turizma i njegovu zasluženu promociju. Podatke je moguće provjeriti i dostaviti putem naše mrežne stranice idemonaselo.hr “ istaknula je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge.
Uz osrednju prisutnost pružatelja usluga na internetu, poražavajući podaci o prezentaciji ruralnog i seoskog turizma na mrežnim stranicama turističkih zajednica iz 2021. godine bili su jedan od povoda za prikupljanje podataka i razvoj nadolazećeg portala. Stoga je Udruga tijekom 2023. i 2024. godine, putem studentske prakse realizirane u suradnji s Veleučilištem u Križevcima te u suradnje s dijelom turističkih zajednica i županija, provela prikupljanje podataka koji su korišteni u ovoj analizi. Cjeloviti tekst analize dostupan je na poveznici ovdje.
