Agencija za elektroničke medije objavila je nedavno analizu radijskog tržišta koju je tijekom 2015. provodila agencija Ipsos, a prema kojoj je radio na uzorku od 1920 ispitanika ocijenjen kao najbolji izvor informacija o lokalnim događanjima što nisu u tolikoj mjeri dostupne u drugim medijima, piše HND.HR.
Metodologija je kombinirala kvantitativno istraživanje anketiranjem slušatelja na terenu, te kvalitativno serijom dubinskih intervjua sa zaposlenicima radija i stručnom javnosti. Ispitivanjem je utvrđeno kako slušatelji na radiju preferiraju glazbeni program.
Od govornog sadržaja najviše ih zanima informativni program i tematske emisije. Najveći interes iskazuju za lokalne teme, dok im regionalne i šire nisu jednako zanimljive. Među tematskim emisijama najtraženije su one vezane za zdravlje, potom ljudska prava i sportske emisije općenito.
Najniže ocijenjena neovisnost radio postaja
Slušatelji su visoko ocijenili opći dojam svih 136 radijskih postaja uključenih u istraživanje prema kriteriju da ih ispitanici slušaju i upoznati su s programom. Najpozitivnije je ocijenjen glazbeni sadržaj, dok je najniže ocijenjena neovisnost radio postaja od politike i gospodarstvenika.
Opća stručna javnost u manjoj je mjeri zadovoljna trenutnim informativnim programom i smatraju ga oskudnim i uniformiranim jer većina najslušanijih radio postaja ne proizvodi vlastiti informativni program nego ga preuzima od agencije Media Servis.
Anketiranje slušatelja ukazalo je na razliku u percepciji javnog radijskog servisa. Slušatelji ovih postaja u ocjenjivanju općeg dojma dali su više ocjene za točnost informacija i kvalitetu novinara, dok su ostale postaje najviše ocjene dobivale za glazbeni program. Istovremeno, ostvarile su slabiji opći dojam od komercijalnih radija u kategorijama neovisnosti o politici i otvorenosti prema slušateljima.
Osnovna svrha studije je pružiti uvid u trenutnu ulogu i poziciju radija kao medija, navike slušatelja, preferencije sadržaja i ocjena radijskih programa prema regiji i razini koncesije.
Neovisnost o politici i gospodarstvenicima ocijenjena je najniže u svim kategorijama radijskih postaja, a najniže je ocijenjena na javnim radijskim postajama gdje je na skali od 1 do 5 dobila ocjenu 3,44.
Najmanje ovisnima o politici smatraju se radijske postaje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a najviše ovisnima one u Slavoniji. Kao najviše ovisnima o gospodarstvenicima slušatelji su ocijenili radijske postaje u Dalmaciji, Istri i Primorju. Kvaliteta i objektivnost programa u mjerenim temama od estrade do vanjske politike, najbolje je ocijenjena na radijskim postajama Zagreba i Zagrebačke županije s ukupnom ocjenom 3,79 gdje su najvišu ocjenu kvalitete i objektivnosti dobile teme s estrade, dok se najmanje objektivno prema mišljenju anketiranih slušatelja, izvještavalo o nacionalnim manjinama. Jednako lošu ocjenu praćenja tema nacionalnih manjina u odnosu na ostale mjerene teme dobile su i postaje javnog medijskog servisa, regionalne postaje i postaje u većim gradovima.
Estrada je u pravilu dobila najviše ocijene kvalitete i prema regiji i prema razini koncesije, osim na području Dalmacije, Istre i Primorja gdje je se najkvalitetnijim ocjenjuju teme lokalne ekonomije i u kategoriji lokalnih radijskih postaja koje nude najkvalitetnije obrađene teme lokalne politike. Jednako tako na javnim radijima najkvalitetnijim se smatra program kulturne baštine.
Radijski sadržaj uniformiran, prepreka za podizanje kvalitete – nedostatak novca
Anketirani slušatelji najvišu su ocjenu kvalitete dali novinarima radijskih postaja u većim gradovima. Najviša je ocjena novinarske kvalitete 4,11 na skali do pet, dok su najnižu ocjenu (3,9) dobili novinari lokalnih radijskih postaja i postaja na području Slavonije.
Slušatelji su podjednako ocijenili radio postaje svih regija i svih područja koncesije, navodi se u zaključku analize, što je pripisano visokoj kvaliteti programa. To potvrđuju i visoke prosječne ocjene općeg dojma koje su iznad četvorke.
No, nepostojanje velikih razlika u ocijeni kvalitete i općeg dojma koji radijske postaje ostavljaju na svoje slušatelje može biti i rezultat uniformiranosti sadržaja koji slijedi isti format; više glazbe i kraće, sažete informacije.
Govorni sadržaj može doprinijeti stvaranju jedinstvenog imidža radio postaje, stoji u zaključku studije, a kao glavnu prepreku podizanja kvalitete govornog programa zaposlenici radija ističu nedostatak novca. Opća stručna javnost smatra kako je potrebno podizati edukativnu ulogu radija koja je zanemarena, i to upravo o temama koje su javnosti zanimljive, a to su prvenstveno teme zdravlja i ljudskih prava. Pri tome ne treba zanemariti navike slušatelja koji ipak preferiraju glazbeni sadržaj i u prosjeku se na govornim emisijama ne zadržavaju dulje od 20 minuta do pola sata.
Budućnost radija u specijaliziranim radio postajama
Radio je još uvijek medij prisutan u svakodnevnom životu građana, zaključuje se u analizi koja navodi kako se radio najčešće se sluša ujutro, u automobilu, na poslu ili za obavljanja kućanskih poslova. Radio u nešto većem boju slušaju mlađe i srednje generacije te srednje i visoko obrazovane osobe. Starije generacije, s druge strane, u prosjeku dnevno provode više vremena uz radio prijemnike.
Jedan od ciljeva istraživanja bio je istražiti očekivanja razvoja i budućnosti radijskog medija. Većina građana smatra kako će u iduće tri godine radio slušati jednako kao i do sad, dok 12 posto ispitanika smatra kako će ga slušati manje. Stručnjaci vjeruju kako je budućnost radija u specijaliziranim radio postajama namijenjenima specifičnom krugu slušatelja. Slušatelji prepoznaju potrebu otvaranja novih radijskih postaja, prije svega glazbenih. Prepoznaje se i potreba za takozvanim radijima zajednice, no ne postoji i namjera slušanja tih stanica.
Među anketiranim slušateljima uočene su i razlike na temelju dobi, spola i navika slušanja radija. Tako su više ocjene općeg dojma i kvalitete radijima bili skloniji dati slušatelji koji ih slušaju češće. Prema kvaliteti sadržaja govornih emisija u pravilu su bili kritičniji obrazovaniji slušatelji, žene su sklonije tematskim emisijama o ljudskim pravima, stariju populaciju više zanimaju emisije o zdravlju, a najmlađi najviše slušaju glazbene emisije.
Autorica: Melisa Skender
HND.HR/ĐURO KARALIĆ
