U središtu vukovarskog dijela programa 6. Media In Time festivala novinarstva našao se okrugli stol na temu kako se postaje novinar odnosno zašto se mladi opredjeljuju za ovo iznimno zahtjevno zanimanje, a stariji ostaju u njemu unatoč brojnim pritiscima, problemima, potplaćenosti pa i prijetnjama, utuživanju i svemu osotome što novinarstvo čini jednim od najzahtjevnijih profesija.
“Nikad nisam pomislila da ne bih trebala se baviti ovim zanimanjem za koje sam se i školovala. Znala sam da će biti stresno jer je naš posao jednostavno takav”, kazala je mlada novinarka N1 televizije Mateja Ištuk dodajući kako se nakon zapošljavanja na toj televiziji ubrzo našla na prvom terenu na kojem baš i nije najtočnije znala što se od nje očekuje, ali je bila svjesna da posao mora odraditi najbolje što zna.
“Morate bit snalažljivi i ne dozvoliti da vas stres i izaov pred kojim se nalazite nadvladaju”, poruka je ove mlade novinarke svjesne da su pred njom još brojni izazovi, ali od novinarstva, kako kaže, ne misli odustati.
Po riječima predsjedniak Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka, hrvatsko novinarstvo iz dana u dan trpi udarce kojima ga se želi što više oslabiti kako bi na kraju ostali samo podobni novinari i redakcije spremne da djeluju isključivo u interesu vlasti, poslodavca ili već nekog trećeg tko njima upravlja. “S mladim novinarima više nitko ne racdi. Odmah ih se baca u vatru u kojoj dobar dio njih sagori jer su ne spremni na takve izazove”, kazao je Zovko rekavši kako je u vrijeme kada je on počinjao novinarsku karijeru na HRT-u, da bi se pojavio an ekranu morao si dobiti odobrenje HRT-ove službe za fonetiku čiji stručnjci su obučavali novinare da pravilno govore i izgovaraju riječi. “Danas se zaposlite i sutra bez problema vodite središnji Dnevnik jer nikoga više nije briga za govor i izgovor”, kazao je posebno ukazavši kako mlade novinare demotiviraju i nedovoljno dobri uvijeti rada, potplaćenost, pritisci raznih vrsta te je radakcijama sve teže pronaći novinare.
Glavni urednik Glasa Slavonije Mario Mihaljević ukazao je na problem sve težeg zadržavanja novinara u redakcijama. “Plaće jesu nedostatne, ali poslodavac ponudi koliko može. Međutim, mladi novinari nisu više spremni raditi za plaću za koju smatraju da im nije dostatna za život i odlaze čim nađu neki bolje plaćeni posao. Ovaj posao se mora raditi s srcem i gen za novinarstvo morate imati u sebi, ako ga nemate teško je izdržati. Mi stariji novinari znali smo raditi u svakakvim uvjetima, ali smo još uvijek tu jer mi novinarstvo jednostavno živimo. Ovo nam nije tek samo posao”, kazao je Mihaljević.
U raspravi je sudjelovao i predsjednik Nezavinskog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić govoreći stanju u novinarstvu te susjedne države, a koje je, kako je kazao, pred nikad većim izazovima opstojnosti.
Novinari u Srbiji po njegovim riječima nikada nisu bili nezaštićeniji.
“Govorim dakako o onim novinarima koji nisu dio vladajućih medija, o novinarima koji još uvijek pokušavaju svoj posao raditi profesionalno i u interesu srbijanske javnosti”, kazao je upozorivši na primjere fizičkih nasrtaja na novinare, a koji ostaju nekažnjeni čime se šalje poruka kako je posve legitimno fizički napasti i istući novinara. “Time se dodatno urušava sigurnost novinara u Srbiji i bez smisla ostaje uloga institucija koje bi morale da zaštite osnovna ljudska prava i slobodu izražavanja”, upozorio je Bodrožić.
Govorio je i novinar Goran Gazdek, osnivač i glavni urednik nezavisnog virovitičkog portala Virovitica.net koji se susreo s niz tužbi zbog onoga što je pisao- “Žele vas ušutkati i zataškati svoja loša dijela na sve moguće načine. Znaju nas tužiti samo zato što smo objavili sudsku presudu. Pravosuđe vas proglasi krivim, vi to objavite i oni vas tuže za povredu ugleda i časti. Kojeg ugleda, koje časti? Pa, krivi ste i presuđeni”, kazao je Gazdek dodajući kako se neovisne novinare želi ušutkati na sve moguće načine, a jedan od najčešćih su sudske tužbe u kojima se traže basnoslovni iznosi za navodnu pretrpljenju štetu i to samo s ciljem kako bi se novinara ili redakciju materijalno uništilo, kada mu već ne mogu zabraniti da piše i objavljuje.
U raspravu se uključila i osječka novinarka Tihomila Jovanović prisjetivši se vlastitih novinarskih početaka, a koji su podrzaumjevali izvještavanje s tržnice o cijenama zelene salate. “Tako se prije počinjalo. Prvo te urednik pošalje na tržnicu da napišeš tekst o cijeni zelene sale, a potom napreduješ korak po korak. Danas si maltene, odmah komentator političkih zbivanja, vodiš i uređuješ informativne emisije i zato nam je novinarstvo na granama na kojima je”, kazala je. Po njezinim riječima, često se zna i dogoditi da novinar zna puno više od urednika jer je urednik postao netko nakon “tri dana” novinarskog staža.
“Da bi ovaj posao radio moraš ga iznimno voljeti i biti spreman na mnoga odricanja. Bez toga jednostavno ne ide”, zaključila je Jovanović.
Okrugli stol “Kako se i zaštio postaje novinar” održan je na vukovarskom Veleučilištu Lavoslava Ružičke.
