Najveći proizvođač crijepa u Hrvatskoj Dilj d.o.o osnovan je davne 1922. godine, a danas je jedan je najznačajnijih poslovnih subjekata grada Vinkovaca. Potvrdu tomu nedavno su dobili kroz nagradu za najbolje veliko trgovačko društvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a proteklih dana Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA dodijelilo je direktoru Dilja Draženu Iveziću nagradu za menadžera godine.
„Godina za nama je bila dobra. Lani smo ustrajali samo na tome da radimo, da se ne zatvaramo, i iako je potražnja zbog svega bila pala i prodali smo manje nego što smo planirali, rezultat nam je bio iznad očekivanja, jer je cijena energije bila na najnižoj povijesnoj razini. Ove je godine cijena energije podivljala i probila sve barijere, jer je potražnja naglo skočila u kratkom vremenu nakon što se covid zauzdao. I u takvim smo okolnostima ipak ostvarili dobar rezultat. Morali smo podići cijene, no tržište je to dobro prihvatilo, bez većih potresa. Uklopili smo se u trend – jer svi su dizali cijene – i na taj smo način stabilizirali poslovanje. Potražnja nam nakon toga uopće nije pala. Svi su nam mjeseci bili bolji nego što smo projicirali – premašit ćemo planove i u količinama i prihodima. Bitno je da su nam pogoni maksimalno iskorišteni, da sve proizvode prodamo, a ljudi su nam zadovoljni. Osobno mi je to čak i najbitniji element – zadovoljstvo ljudi, jer je covid i sve oko njega utjecalo na psihu ljudi”, kaže Dražen Ivezić s kojim smo razgovarali o poslovnim planovima i svemu onome što se u Dilju radi i planira kako bi poslovno ta tvrtka bila još uspješnija.
U ovoj godini plaće veće za 5 posto
“U ovoj smo godini ponovo povećali plaće za 5%, i već sada mogu najaviti da ćemo jednako postupiti i sljedeće godine”, kaže navodeći kako u svojim pogonima u Vinkovcima i Novom Selu gdje se proizvodi crijep, te u pogonu u Našicama gdje se proizvodi blok-opeka, Dilj trenutno zapošljava oko 330 djelatnika dok na godišnjoj razini tvrtka proizvede cca. 30 mil. komada crijepa – to su količine dostatne za 2,7 mil. kvadrata krovne površine.
Osim crijepa, proizvode i žljebnjake i specijalne elemente, a godišnje proizvedu i 50 mil. jedinica normalnog formata bloka, dok Nexe grupa – u čijem je Dilj sastavu – proizvodi respektabilnih 250 mil. komada jedinica normalnog formata.
„U zadnjih smo 10 godina kompletno promijenili našu proizvodnju i ne proizvodimo više niti jedan od crjepova i modela koje smo proizvodili prije. Sada proizvodimo potpuno nove modele – krenuli smo s Glinexom, a nakon toga su uslijedili bojani crjepovi u pogonu Slavonka. Imamo odjel koji se bavi razvojem novih proizvoda, iako je teško govoriti o novim, inovativnim proizvodima kada je riječ o crijepu. Ovdje se radi tek o novim modelima, glinenom crijepu kojem smo promijenili dizajn. No ono što je prilično revolucionarno jeste da smo svojim znanjem u Dilju razvili boje – odnosno engobe i glazure – na bazi naše vlastite gline. Sve engobe i glazure kojima bojimo crijep u svome sastavu imaju najmanje 30% naše gline, uz dodatak staklene mase i pigmenata boje, te neke specijalne kvalitetne gline u manjoj mjeri. Ranije smo kupovali glazure i engobe u vrijednosti 5 mil. kuna godišnje, a sada nam taj trošak iznosi oko 2 mil. kuna, što je značajna ušteda. U praksi se pokazalo kako su najbolje engobe i glazure one koje se rade od sirovine na koju se i nanose, jer pri diletacijama uzrokovanima fluktuacijama temperatura proizvod ostaje vrlo stabilan”, pojašnjava.
Inovativni crijep s integriranom foto-ćelijom
Nešto što je prilično inovativno i na čemu u Dailju rade već neko vrijeme jest crijep s integriranom foto-ćelijom. “Takav je proizvod relativna novost – nije revolucija, jer i drugi to već razvijaju, a neki su u tom i uspjeli. U našem slučaju to je proces koji traje već neko vrijeme i ne uključuje samo nas. Za uspješan razvoj proizvoda nam je potreban partner kojem je core-business proizvodnja solarnih ćelija, kao i partner koji se bavi proizvodnjom nosača koji bi bili integrirani s našim crijepom. Taj smo koncept krenuli razvijati lani kao mali projekt; nismo si postavili rokove, ne radimo na brzinu, nego tražimo dobro rješenje. Projekt financiramo sami. Tražimo načina kako integrirati foto-ćeliju tako da bude funkcionalna, ali i da se uklopi i ne naruši estetiku krova. Čini se kako toj svrsi najbolje može poslužiti ravni crijep, odnosno naš model Valens, gdje bi se između redova mogle umetnuti ćelije u segmentima, a sve bi izgledalo kao sastavni dio krova.”, kaže Ivezić.
Zelena energija, smanjenje otiska CO2 i inovativni energetski koncepti koji doprinose uštedi energije i zaštiti okoliša teme su kojima se u Dilju ozbiljno i uspješno bave posljednjih nekoliko godina. Tvrtka je na javnim pozivima Fonda za energetsku učinkovitost i Modernizacijskog fonda konkurirala s četiri projekta i za njih dobila sredstva ukupne vrijednost od oko 70 mil kuna.
Jedini u Hrvatskoj prošli na natječaju Modernizacijskog fonda
„Dilj je prvi ugovor za sufinanciranje od strane Europskog fonda za regionalni razvoj potpisao u lipnju 2018., a projekt se odnosio na rekonstrukciju jedne linije za proizvodnju crijepa na Pogonu 1. Za projekt vrijednosti oko 20 mil. kuna dobili smo nešto manje od 10 mil potpore, a njegovom smo realizacijom uštedjeli oko 23% energije i samim tim adekvatno smanjili emisije CO2. Taj smo projekt dovršili lani u ožujku; operativno i fizički smo sve završili, no tada je nastupio totalni lock-down. Dobavljači iz Njemačke koji su nam dobavili opremu i tehnologiju u sklopu projekta nisu mogli doći, pa smo pogon u rad pustili sami. Iako je na snazi bio lock-down, odlučili smo pokrenuti proizvodnju, jer nam je skladište bilo prazno obzirom je operativna provedba projekta trajala 4 prethodna mjeseca. Bio nam je to dobar potez. Djelatnike smo maksimalno zaštitili od korone koja je tada bila nova i nepoznata, i cijelu smo prošlu godinu radili. Osim toga smo aplicirali s projektom foto-naponske elektrane na pogonu Slavonka, i taj je projekt u svojoj operativnoj fazi. Vrijedan je oko 14 mil. kuna, a Fond sufinancira 50%. Paralelno smo aplicirali i na Modernizacijski fond s još dva projekta foto-naponskih elektrana – u Našicama i u Vinkovcima. To je novi fond koji je 2020. prvi puta raspisao javni poziv, a osnovan je s namjerom da se rubnim zemljama EU osiguraju sredstva za modernizaciju pogona, obzirom su one u nepovoljnijem položaju zbog plaćanja taksi za CO2. Projekti kojima smo konkurirali zajedno su vrijedni 33 mil. kuna, a sufinancirano će nam biti pola tog iznosa. Mi smo jedini u Hrvatskoj čiji su projekti prošli u tom prvom pozivu natječaja Modernizacijskog fonda. Trenutno su u fazi izrade projektne dokumentacije, a nakon toga slijedi raspisivanje natječaja, odabir dobavljača, te izvođenje radova na realizaciji. U tim je projektima osim izgradnje fotonaponskih elektrana predviđena i zamjena nekih strojeva energetski učinkovitijim modelima, te automatizacija nekih dijelova pogona robotima što je također energetski učinkovitije. Može se reći da smo kroz te koncepte objedinili energetsku učinkovitost i proizvodnju struje. Spremni smo i za drugi ciklus natječaja Modernizacijskog fonda, a na njihov pred-poziv smo konkurirali projektima vrijednima 140 mil. kuna.” kaže Ivezić.
Zelena energija kao nit razmišljanja
Zeleno razmišljanje u Dilju ide i dalje. Ivezić pojašnjava: „Kao ideju razmatramo projekt koji bi bio vezan i za EU fondove i dekarbonizaciju, a radi se o trendu o kojem se sve više priča – proizvodnji vodika. Po tom smo pitanju u ozbiljnom kontaktu s Udrugom za vodik i s akademskom zajednicom. Proizvodnja vodika postaje jako zanimljivo rješenje, i Dilj u tu sferu ulazi u pravo vrijeme, jer imamo planove za korištenje vodika u našoj industriji. Osim potrošnje vodika u kućanstvima i prometu, EU najveću šansu za intenzivniju potrošnju vodika vidi u nekim industrijama. Cijeli je taj koncept još u razvoju – treba osmisliti, razviti i iskušati tehnologije spaljivanja vodika u nekim industrijama, prije svega u čeličanama i cementarama koje su veliki potrošači, a potom i keramičkoj industriji gdje se danas koristi prirodni plin. Vodik se u postojećoj infrastrukturi može bez problema miješati s prirodnim plinom u omjeru 80:20, no sada bi trebalo tehnologiju koja se koristi u tim industrijama prilagoditi tako da omogući korištenje sve više i više vodika. Vodik izgara na jako visokim temperaturama – negdje na 2000 C – a vršne temperature za našu industriju u pećima na prirodni plin su 1000 C, pa to treba prilagoditi. U potrazi za rješenjima bi trebali sudjelovati oni koji bi taj postupak koristili, proizvođači opreme i tehnologije, te znanstvena zajednica. I za takve razvojne projekt postoje EU fondovi iz kojih se može dobiti do 100% sredstava, samo ako se projekt dobro koncipira, posloži i postigne sinergija između znanstvene zajednice, korisnika i onih koji proizvodi tehnologiju. Nas ta priča zanima; ne samo da imamo dobru ekipu i inženjere, imamo i neke druge resurse. Vodik se proizvodi elektrolizom iz vode, no za taj je postupak potrebno jako puno struje, a idealno je da ta struja bude zelena – iz vjetra, vode ili sunca. Dilj ima potencijalne površine na kopovima gline koje smo iscrpili i na kojima se može postaviti puno solara, te se tu može organizirati zaokružena proizvodnja vodika, a čitav bi se proces proizvodnje odvijao na jednom mjestu” govori dodajući kako je ideja da se taj koncept iskuša i koristi i u proizvodnim procesima Dilja.
“Imamo mogućnosti pokrenuti ih na našim kopovima i vidjeti kamo će nas to odvesti. Čak i ako supstitucija prirodnoga plina bude 20%, to je 20% besplatne energije i 20% smanjenja emisije CO2, a nama je to zadovoljavajuće. Pokaže li se da taj postotak može biti i veći, stremit ćemo tome”, mišljenja je Ivezić.
Poslodavac koji brine o svojim radnicima
Dilj se posljednjih godina isprofilirao kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca na ovome području. Tome svakako doprinosi i poslovna politika koja je okrenuta prema radniku. „Smatramo da su ljudi glavni nositelji svega i stvorili smo poslovnu kulturu u kojoj jedni uče od drugih. Svaku ideju naših ljudi ćemo raspraviti; ako se pokaže da njome možemo unaprijediti neke svoje procese i naći u njoj neki svoj interes, poradit ćemo na tome. Vodimo računa o uvjetima u kojima radimo, te da ljudi budu nagrađeni, no tražimo da budu svjesni da o njima ovisi sve, jer bez dobrih ljudi ne može se napraviti ništa. Svake godine oko Božića potpisujemo kolektivni ugovor. U tvrtki djeluju dva sindikata, i to je potpisivanje postalo gotovo pa protokolarno, jer smo u kolektivni ugovor odavno ugradili maksimum. Dogovorimo se o povećanju plaće i to je to. S našim ljudima razgovaramo otvoreno i to je kultura poslovanja koju njegujemo”, kaže direktor Dilja Dražen Ivezić.
Dodaje kako Dilj svojim djelatnicima isplaćuje nagrade temeljem sustava ocjenjivanja i nagrađivanja, a uveden je i eksperimentalni sustav ocjenjivanje radnika u kojem se ocjenjuju međusobno, ne valorizira ih samo izravno nadređeni. Toj se ocjeni pridodaje i rezultat pogona u kojem rade, a koji je prilično mjerljiv. Još jedan faktor koji u tom smislu planiraju uvesti je doprinos kroz male ideje – posebno će biti nagrađen svaki vid poboljšanja poslovanja koji proizađe iz realizacije ideje pojedinca.
Gordana Ilić-Ostojić
