Vukovar ide u nagodbu s Strabagom i Saubermacherom spreman isplatiti gotovo 1,5 milijuna eura

Foto: Đuro Karalić

Gradsko vijeće Vukovara na danas održanoj sjednici prihvatilo je prijedlog odluke o nagodbi s austrijskim tvrtkama Strabag i Saubermacher, po kojoj će vukovarske gradske vlasti platiti nešto manje od 1,5 milijuna eura kako bi se izbjegao ovršni postupak vezan uz već pomalo i zaboravljeni propali projekt izgradnje regionalnog odlagališta otpada kod Antunovca.

Riječ je o sporu koji traje više od dva desetljeća, a priča je započela još 2001. godine osnivanjem Javne ustanove za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije (ZOIS) radi izgradnje regionalnog odlagališta otpada Orlovnjaka, u blizini Antunovca, nedaleko od Osijeka, a koju su osnovali gradovi Osijek, Vinkovci, Vukovar, Županja i Beli Manastir. Prema ugovoru iz 2006., regionalno odlagalište trebale su izgraditi austrijske tvrtke Strabag i Saubermacher, ali radovi nikad nisu počeli. Zbog nepoštovanja odredaba ugovora on je 2009. raskinut, a austrijske tvrtke su nakon toga pokrenule sudski spor tražeći odštetu za izgubljenu dobit. S tim u vezi pokrenut je cijeli niz sudskih sporova na domaćim i međunarodnim sudovima.

Presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu od 26. srpnja 2023. godine pravomoćno je presuđeno da su gradovi osnivači dužni svakom od austrijskih društava isplatiti iznos nešto veći od 1,8 milijuna eura s pripadajućim zakonskim kamatama, a moraju platiti i parnični postupak nešto veći od 41.000 eura. Tužitelji su odbijeni u dijelu zahtjevu za isplatu iznosa nešto većeg od 3,5 milijuna eura (svakom društvu) sa pripadajućim zakonskim kamatama.

Ukupno potraživanje prema gardovima po ovoj presudi iznosi nešto više od devet milijuna eura.

Visoki trgovački sud istovremeno je donio i pravomoćno rješenje po kojemu su gradovi osnivački dužni društvima nadoknaditi troškove predmetnog postupka u iznosu 169.131,22 eura dok su Društva gradovima osnivačima dužna nadoknaditi troškove u iznosu 392.138,98 eura, od čega gradu Vukovaru 53.578,22 eura.

U tijeku je još postupak koji su Društva pokrenula protiv Grada Osijeka za naknadu troškova arbitražnog postupka u iznosu od oko jedan milijun eura koji sa zakonskim kamatama doseže oko dva milijuna eura, a za koji postoji solidarna odgovornost svih gradova osnivača. Još nije pravomoćno okončan niti postupak u kojem Društva potražuju naknadu troškova za postupak koji se vodio u Munchenu, kao niti postupak za ništetnost koji je pokrenuo Grad Županja.

Gradovi osnivači stupili su u pregovore s Društvima s ciljem izbjegavanja ovršnog postupka te nude nagodbu po kojoj bi se svi sporovi riješili plaćanjem temeljem sudske nagodbe koja bi se sklopila, a iznos bi se podijelio na gradove sukladno njihovim udjelima s rokom plaćanja 30. lipnja 2024. godine. Ujedno, obustavili bi se svi postupci u tijeku, a Društva ne bi pokrenula postupak prisilne naplate po ovršnosti predmetne presude.

“Projekt nije realiziran jer je Grad Osijek odbio izdati građevinsku dozvolu za odlagalište, a svi mi, drugi gradovi, postali smo taoci ugovora kojeg smo potpisali. Sve se to događalo u vrijeme premijera Ive Sanadera i gradonačelnika Osijeka Ante Đapića i po meni, to je bio politički dogovor. Mislim da je štetu izazvao Grad Osijek, mi ostali nismo krivi, ali ćemo štetu svi platiti”, komentirao je predsjednik Gradskog vijeća Vukovara Željko Sabo.

Kako sjednici nije bio nazočan gradonačelnik Ivan Penava, zamjenik gradonačelnika Filip Sušac kazao je kako se ovaj financijski trošak neće odraziti na planirane gradske projekte te niti jedan neće zbog toga biti obustavljen.

“U pitanju je ogroman iznos koji nismo planirali utrošiti na ovaj način. Međutim, Grad Vukovar sustavno i kontinuirano vodi brigu o proračunu tako da imamo određenu financijsku zalihu i neće biti problema u financijskom funkcioniranju grada”, kazao je Sušac rekavši kako je i po njemu štetu napravio Grad Osijek, koju će sada platiti i drugi gradovi osnivači.

Po riječima predsjednika Kluba vijećnika HDZ-a Nikole Mažara, Vukovar nije sam u cijeloj priči, puno je iznimno kompliciranih pravnih postupaka i tumačenja, a jedino je izvjesno da se nagodba mora prihvatiti kako bi se zaštitio gradski proračun od prijeteće ovrhe. To se u konačnici i dogodilo te je nagodba izglasana uz 15 za i tri suzdržane vijećničke ruke.