VUKOVAR, U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske zaklade za znanost u Vukovaru je održana konferencija na temu „Obrazovanje i socijalna integracija u višeetničkim zajednicama – stanje, izazovi i perspektive“.
Voditeljica istraživanja prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu pojasnila je kako su proveli veliko ekstenzivno istraživanje koje je obuhvaćalo 1568 učenika i 2000 roditelja i to u četiri višeetničke zajednice u Hrvatskoj (hrvatsko – srpskoj, hrvatsko – talijanskoj, hrvatsko – češkoj i hrvatsko – mađarskoj) gdje pripadnici manjina nastavu pohađaju po modelu A.
Prema njenim riječima istraživale su se i preferencije obrazovnih modela manjina kao i namjere nastavka školovanja na vlastitom jeziku i pismu nakon osnovne i srednje škole. Istraživanje je obuhvaćalo i školska prijateljstva i kako djeca stječu i uspostavljaju svoje vršnjačke odnose kao i niz indikatora međuetničkih odnosa i stavova.
„Sada meritorno možemo reći da je dinamika većinsko-manjinskih odnosa u Vukovaru i dalje složena i Vukovar se po tome izdvaja iz drugih sredina. Komparativno gledano s drugim kontekstima tako se međuetnički kontakt najmanje potiče u Vukovaru. Tako je i u obiteljima i u školama. Doživljaj diskriminiranosti u školi također je najveći u vukovarskom kontekstu kao i sklonost diskriminaciji. Sada kada imamo jasne pokazatelje moramo kao zajednica nešto učiniti i škola se tu nameće kao vrlo važno mjesto socijalne integracije djece“, rekla je Čorkalo Biruški.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj kazala je kako se resorno ministarstvo zalaže za reformu obrazovanja i pružanje jednakih šansi i prilika svima, razvijanje osobnog, nacionalnog, kulturnog identiteta, uvažavanje različitosti, poticanje tolerancije i zajedničke suradnje i komunikacije
