Njezin najstariji dio nastao je uz srednjovjekovnu crkvu na Meraji, nazivao se Gorenjci ili Gorenjski sokak Protezao se od gotičke crkve sv. Ilije do današnje Kačićeve ulice. Dalje prema sjevernom izlazu iz Vinkovaca bilo je područje koje se nazivalo Lapovac. To je današnji dio ulice koji se proteže od kružnoga toka prema županjskoj pruzi.
Dalje se nastavljao močvarni prostor koji se nazivao Blata.
Ulica se u graničarskom razdoblju počela razvijati prema istoku, odnosno prema današnjemu centru Grada. Postala je najduža pa su je Vinkovčani počeli nazivati Dugi sokak ili Dugačka ulica, odnosno Lange Strasse.
Sredinom 19. stoljeća Duga ulica nazivala se i Glavna ulica, a krajem istoga stoljeća ponovno Duga ulica. U
prvoj polovici 20. stoljeća njezin dio bliži centru nosio je naziv Kumičićeva, zatim je bila Ulica Sofije
Hochenberg pa Ulica Kralja Petra II. Karađorđevića.
U vrijeme Drugoga svjetskog rata bila je to Ulica Adolfa Hitlera, a po svršetku rata Ulica Crvene armije. Do devedesetih godina prošloga stoljeća nosila je naziv Ulica Jugoslavenske narodne armije i nakon toga ponovno naziv Duga ulica. Zbog društveno-političkih i povijesnih prilika ova ulica ili neki njezini dijelovi čak su deset puta mijenjali svoje ime.
“Ulica s najviše imena – Duga ulica” zapis je iz knjige “Zavičaj u srcu: vk priče iz knjižnične korone” Tihomira Marojevića u kojoj autor donosi 55 priča o Vinkovcima koje je sabirao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci tijekom pandemije koronavirusa.
