Zbog klimatskih promjena, navodnjavanje kao melioracijska mjera postaje ključna, kako bi se održala razina prinosa poljoprivrednih kultura i u konačnici osigurala samodostatnost u proizvodnji hrane što je strateški nacionalni interes, istaknuto je na Poljoprivrednom forumu o navodnjavanju AquaAgro 2025., koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Vukovar održao u Regionalnom centru kompetentnosti Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci.
Suvremena poljoprivreda suočava se s brojnim izazovima, a jedan od primarnih elemenata u osiguranju stabilnog i održivog poljoprivrednog sektora jest učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih površina.
„Kako su posljedice klimatskih promjena zadnjih godina sve izraženije, kao i sušni periodi koji negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, primjena inovativnih rješenja u poljoprivredi, uključujući i sustave navodnjavanja, postaje ključna za prilagodbu, osiguranje stabilnosti i proizvodnju dostatnih količina hrane. To s jedne strane predstavlja veliki izazov, a druge strane, otvara prilike za kvalitetnije osmišljavanje plodoreda, mogućnost boljeg i učinkovitijeg korištenja poljoprivrednih površina“, kazao je Vladimir Džaja, predsjednik HGK ŽK Vukovar i član Hrvatske udruge za navodnjavanje.
„Ulaganja u sustave navodnjavanja ključna su za otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske promjene i jačanje konkurentnosti naših proizvođača. Kroz Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), u koji je od 2005. do kraja 2023. godine uloženo više od 247 milijuna eura, izgrađeno je 28 novih sustava navodnjavanja na gotovo 17 tisuća hektara, čime se osigurao održiv razvoj poljoprivredne proizvodnje i racionalno korištenje vodnih resursa“, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Marko Josipović s Poljoprivrednog instituta Osijek, naveo je kako postojeće količine oborina nisu dovoljne da bismo mogli ostvariti sigurne i stabilne prinose te genetički potencijal poljoprivrednih kultura bez navodnjavanja.
“Hrvatska treba kontinuirano graditi infrastrukturu navodnjavanja, uključujući i odvodnju suvišne vode, koristeći potencijale vode naših rijeka Drave, Save i Dunava i usmjeravajući ih na poljoprivredne površine. To treba raditi sustavno i dugoročno, kako bismo kroz 15 do 20 godina bili na pragu samodostatnosti proizvodnje hrane”, rekao je Josipović ističući da je kod podizanja sustava navodnjavanja nužno koristiti dostignuća IT tehnologije i solarne energije te racionalno koristiti vodu.
Forum je okupio stručnjake, proizvođače, predstavnike institucija i poljoprivrednike kako bi zajednički raspravili aktualna pitanja i izazove u području navodnjavanja, razmijenili iskustva te predstavili najnovija tehnološka i financijska rješenja.
Foto: Katarina Kapović/HGK
