U Vukovaru identificirano 12 žrtava iz Domovinskog rata

Foto: Đuro Karalić

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja u Vukovaru su identificirani posmrtni ostaci 12 osoba nestalih ili smrtno stradalih 1991., od kojih  osam hrvatskih branitelja i četiri civilne žrtve, među kojima i jedna žena, a žrtve su starosne dobi od 32 do 64 godine.

Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.

Identificirani su hrvatski branitelji Ivan Ćurić (1959.) i Vladimir Blažičević (1953.), pripadnici 130. brigade HV-a, nestali u prosincu 1991. u Paulin Dvoru, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz grobnice pronađene u siječnja 2025. kod Bobote, hrvatski branitelj Toma Pršlja (1940.), pripadnik 204. brigade HV-a, koji je smrtno stradao u rujnu 1991. pri okupaciji Berka i čiji su posmrtni ostaci ekshumirani, te Nada Mihajlović (1954.) nestala u listopadu 1991. u proboju iz Bogdanovaca, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u srpnju 2024. kod Marinaca.

Indentificirani su i posmrtni ostaci osam osoba ekshumirani iz masovne grobnice pronađene u lipnju 2024. na Petrovačkoj doli, među kojima je pet hrvatskih branitelja i tri civilne žrtve, svi muškarci nestali na području Vukovara tijekom listopada i studenoga 1991.

Nestanak četiri hrvatska branitelja veže se uz Velepromet, gdje su posljednji put viđeni zarobljeni u hangarima, to su pripadnici 204. vukovarske brigade Stjepan Patko (1942.) i Zlatko Ivan (1955.) te pripadnici PS ZNG-a Vukovar Vladimir Đumić (1954.) i  Pavle Horvat (1954.), ujedno pripadnik 3. gardijske brigade Kune. Hrvatski branitelj Pavao-Slobodan Mudri (1938.), također pripadnik 204. brigade, zarobljen je na Ristićevom salašu u blizini Vučedola, a trojica civila Anton Jakobčić (1927.), Ivan Mesaroš (1931.) i Milan Prpić (1932.) nasilno su odvedeni iz svojih domova na Sajmištu tijekom listopada 1991.

„Ovi podaci o vremenu i mjestu stradavanja jasno ukazuju na činjenicu da je riječ o posmrtnim ostacima koji su premještani, moguće i u više navrata, čime je počinjen zločin nad zločinom. S jasnim ciljem prikrivanja zločina, posmrtni ostaci žrtava izmješteni su na Petrovačku dolu, odlagalište otpada, gdje su zločinci vjerovali da ih nikada nećemo pronaći“, rekao je ministar Medved, dodajući da su mnogi sumnjali da će se na tom ogromnom brdu smeća ikada išta pronaći.

Podsjetio je da je detaljno pretraživanje lokacije započelo u travnju 2022., a dvije godine kasnije, u svibnju 2024. pronađeni su posmrtni ostaci žrtava. To je ujedno bio razlog zbog čega je ministar Medved zatražio obustavu odlaganja otpada na toj lokaciji, koja se i nadalje pretražuje.

“Riječ je o najzahtjevnijoj i najduže istraživanoj lokaciji masovne grobnice, o čemu govore i sljedeći pokazatelji: u 570 radnih dana – iskopano, pregledano i izvezeno više od 110.000 kubnih metara raznog smeća i otpada, a slijedi i uklanjanje brda azbesta. Nakon pune dvije godine svakodnevnog neumornog i predanog rada na terenu, ispod gomile otpada u kojem su i životinjske kosti, na oko 400 četvornih metara pronađeno je više od 2000 fragmentiranih koštanih dijelova, koji su potom pažljivo ekshumirani kako nijedna kost ne bi ostala te je i sama ekshumacija trajala gotovo dva mjeseca”, navode iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

S obzirom na veliki broj uzoraka na kojima se provodi DNA analiza te značajna oštećenja nastala uslijed višegodišnjeg utjecaja otpada na posmrtne ostatke, proces identifikacije također je iznimno zahtjevan i dugotrajan. Ovom prilikom najavljeno je da će Ministarstvo hrvatskih branitelja kontaktirati i druge obitelji za koje se pokaže podudarnost u DNA nalazima, a kako je ministar Medved rekao, riječ o još najmanje 10 osoba čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli.

Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska traga za 1771 osobom nestalom u Domovinskom ratu, od kojih je 480 nestalih ili smrtno stradalih na području Vukovarsko-srijemske županije, a 357 na području Vukovara.