Priče o srednjovjekovnim zdanjima najčešće temeljimo na rijetkim pisanim tragovima koji su preživjeli turbulentnu povijest, a danas se čuvaju u arhivima i zbirkama dokumenata. No priča o slakovačkom kaštelu i pripadajućem naselju u tom je smislu malo drugačija, jer tu su pronađeni i materijalni dokazi koji nam dopuštaju zaviriti u raskošan život njihovih posjednika.
Naime, nekadašnji žitelj Slakovaca Karla Brkić sa kućnog broja 43., orući svoju njivu 15. lipnja 1893., izorao je – srednjevjekovno blago.
Zbirka
Podatke o nalazu iz Slakovaca, popis predmeta te same predmete izorane na zemlji Karla Brkića dostavio je ravnateljstvu Narodnog muzeja u Zagrebu »Oblasni ured u Slakovcih« 9. srpnja 1893. godine. Brkiću je već krajem srpnja iste godine otposlana odšteta za nalaznika u iznosu od „30 f u ime starinskoga nakita“. U dopisu br. 1800 od 24. lipnja 1893. godine navode se „sliedeće starinske stvari: 6. komada Brocheva srebreni pozlaćeni – 6. komada Narukvica (Brasletna) srebreni – 2. komada Prstena srebro – 7. komada Pločica – 29. komada malih okruglih puceta (dugmetah) – 16. komada većih plosnatih dugmetah srebrenih- 1. komad Schnallen (predjica) srebrena.“ Radilo se o 68 predmeta, a ukupna težina nalaza iznosila je 251,184 grama. Predmeti koje je Brkić izorao većim su dijelom od srebra, a ukrasne igle i pločice još su k tomu na prednjoj strani i pozlaćene, dok su plosnata dugmad od bakra dobro posrebrena.
Broš
Otkupljeni predmeti svoju su prvu objavu doživjeli desetak godina kasnije, a prvi je o njima pisao pionir naše arheologije Josip Brunšmid. Taj skupocjeni nalaz predmeta srednjovjekovnoga umjetničkog obrta opisao je ovako: „Slakovački nahođaj je skupina veoma ukusnih nakita, što ih je mogla posjedovati samo imućnija osoba. Zakopali su se sigurno zato, što im se je vlasnica poradi neke ratne nedaće ili inih kakovih nemirnih prilika pravom imala da boji, da bi joj se mogli oteti. Vrijeme kada i povod zašto su se slakovački nakiti zakopali, ne da se ustanoviti, ali je veoma vjerojatno, da se je to dogodilo negdje u XIII. ili XIV. stoljeću“.
Današnji pak povjesničari drže da je blago iz Slakovaca zakopano od kraja 14. stoljeća do početka druge trećine 15. stoljeća. Misterij produbljuju i dva kasnija vrlo slična nalaza iz Starih Jankovaca i Vinkovaca, koji su mogli biti sakriveni u zemlju u isto vrijeme i zbog istog razloga. Jednako kao Brunšmid prije više od jednog stoljeća, i mi danas tek možemo nagađati što je vlasnika tih dragocjenosti natjeralo da svoje blago prepusti zemlji na čuvanje.
Gordana Ilić Ostojić
