Istraživanje globalne tvrtke za istraživanje tržišta Milieu Insight pokazalo je da više od 60 % singapurskih učenika mlađih od 18 godina vjeruje da bi njihove škole trebale u nastavni plan i program uključiti satove medijske pismenosti.
Isto je istraživanje pokazalo i da učenici imaju podijeljena mišljenja oko učinkovitosti edukacija koje su im trenutno na raspolaganju.
Stručnjaci za medijsko opismenjavanje smatraju da lekcije iz medijske pismenosti moraju biti zanimljive kako bi privukle pozornost mladih. Škole i neprofitne organizacije koje provode edukacije trenutno se oslanjaju na alate poput igrica za podučavanje medijske pismenosti. Primjerice, neprofitna agencija TOUCH Cyber Wellness nudi online igrice kojima učenike želi aktivno uključiti u proces učenja. U igrici učenici trebaju riješiti zagonetku ili slagalicu kako bi otkrili fotografiju e-pošte ili tekstualne poruke, te potom identificiraju znakove koji ukazuju da bi prikazana poruka mogla biti prijevara.
Stručnjaci drže kako je bitno učenike poučavati i o vrijednostima oko odgovornog dijeljenja. “Neki mladi ljudi vole dijeliti stvari jer su smiješne, i misle kako će to nasmijati njihove prijatelje. No u takvim se situacijama ponekad radi o neistinitim informacijama”, rekao je za ChannelNewsAsia.com profesor Edson C. Tandoc, direktor Centra za integritet informacija i internet na Tehnološkom sveučilištu Nanyang. “Omogućimo li našoj djeci da vide kako postoje stvarni i konkretni negativni učinci širenja neprovjerenih informacija, mislim da će ih to navesti da obrate više pažnje na ono što dijele”, dodao je Tandoc.
Istraživanje tvrtke Milieu Insight pokazalo je i da se više od 60 % mladih ispod 18 godina susrelo s lažnim vijestima, a mnoge od njih dolaze s platformi društvenih medija poput Instagrama ili TikToka.
Prema istraživanju, gotovo polovica mladih dnevno provodi tri do četiri sata na društvenim mrežama.
“Što više vremena ljudi provode na društvenim mrežama, veća je vjerojatnost da će vjerovati u primjere neistina na internetu kojima su izloženi“, rekao je prof. Tandoc. “Pitanje je kako postići da djeca više paze na ono što dobivaju putem društvenih mreža?“ dodao je.
I drugi su stručnjaci složni da roditelji igraju ključnu ulogu u zaštiti svoje djece od opasnosti lažnih vijesti, posebno s porastom pojave deepfakeova, koji koriste umjetnu inteligenciju za stvaranje uvjerljivih fotografija, video i audio zapisa.
Može se dogoditi da neki od tih mladih ljudi, dok su na mreži, dobiju poziv od nekoga tko koristi deepfake alat kako bi razgovarao s njima i pretvarao se da je član obitelji ili roditelj. Zato je potrebno naučiti i roditelje kako se nositi s tim, kako koristiti jednostavne zaštitne mjere – poput obiteljske lozinke – koje će djeci pomoći da shvate da osoba s kojom razgovaraju zapravo nisu mama ili tata.
Singapursko Ministarstvo obrazovanja za sada organizira satove medijske pismenosti kroz program Obrazovanje za karakter i građanstvo (CCE) kako bi pomoglo učenicima da prepoznaju i ublaže utjecaj dezinformacija kojima su izloženi. Ta se nastava u školama u prosjeku održava dva sata tjedno.
Gordana Ilić Ostojić
