Gongovom analizom nisu obuhvaćeni privatni profili pojedinačnih političara, već samo službene stranice stranaka, tako da centralna rasprava koja je dominirala parlamentarnom kampanjom, ona između potpredsjednika HDZ-a Olega Butkovića i predsjednika Zorana Milanovića, nije obuhvaćena u cijelosti nego samo u dijelu koji je službena HDZ-ova stranica prenijela. Naime, HDZ je preko Butkovića tvrdio da Milanović pomaže rođaku, naftašu pod sankcijama, te da je “baćuška Milanović” povezan s Putinom i promiče interese Rusije.
Analiza sadržaja 120 izdvojenih objava HDZ-a, u kojima se Rusija koristi kao sredstvo kritike političkih suparnika, pokazuje kako je njihov glavni subjekt kritika oporbe. Predstavlja ju se kao antizapadnjačku, anti-EU, antiukrajinsku te antihrvatsku, te kao aktere koji svjesno ili nesvjesno rade za interese Rusije te svojim stavovima izoliraju Hrvatsku na međunarodnoj sceni. Naročito se to odnosi na predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, spram kojeg je većina kritika u predizbornim kampanjama u 2024. godini, uz one o “rušitelju Ustava” bila koncentrirana na njegovu navodnu povezanost s Rusijom i ruskim interesima, ili na stajanje na stranu Rusije u ovom sukobu.
S druge strane, SDP, Možemo, MOST, Domovinski pokret i Pravo i pravda su imali daleko manju količinu objava koje kritiziraju političke suparnike da su ruski agenti. Specifično, izdvojene objave na temu ukrajinskog rata, a koje sadrže istaknute ključne riječi, uglavnom su bile korištene radi obrane od HDZ-ovih optužbi da su “ruski agenti”. Kada su se tako branili, najčešće su isticali kako HDZ koristi temu ukrajinskog rata radi “skretanja pažnje sa svojih afera” te izbjegavanja ozbiljnije rasprave s oporbom. Pritom se Domovinski pokret i Pravo i Pravda sadržajem razlikuju od ostalih triju oporbenih političkih stranaka, jer su se u svojim referiranjima na ukrajinski rat fokusirali na antiglobalističke i anti-EU narative i tvrdnje, naglašavajući kako Hrvatska mora brinuti za svoje interese, građane i građanke. Sve su se objave takve naravi pojavljivale većinski u 2022. i 2023. godini, i to u daleko manjem broju nego kada je u pitanju bio HDZ.
Rezultati analize objava političkih stranaka na njihovim službenim stranicama pokazuju kako je na hrvatskoj političkoj sceni, i to prvenstveno od strane vladajuće stranke, itekako prisutna tendencija korištenja ovog ozbiljnog sukoba u dnevnopolitičke svrhe. Naročito promatrajući korištenje narativa o političkim suparnicima kao “ruskim agentima” i “ruskim igračima” u kampanjama za parlamentarne i europarlamentarne izbore u 2024. godini pokazuje se zloupotreba ruske invazije za omalovažavanje i vrijeđanje opozicije, te skretanje s tema koje su bitne za budućnost hrvatskih građana.
Takva vrsta političkog komuniciranja, u kojem se političke suparnike uvijek optužuje za antihrvatske tendencije i ciljeve nužno potiče porast političke netrpeljivosti, polarizacije i nemogućnosti uspostavljanja zajedničkog dijaloga, što se uostalom reflektira i na samo društvo i izborni proces.
Gong je prethodno u 2023. godini istraživao političku komunikaciju službene Facebook stranice HDZ-a, a u našoj smo analizi pokazali kako se na njoj već tri godine objavljuje sadržaj obilježen takvim diskursom, u kojem se učestalo omalovažava, ismijava i proziva niz političkih aktera jezikom primjerenijim grubim anonimnim internetskim komentarima. Također, u 2024. smo godini analizom korisničkih komentara ispod tih objava također pronašli mnoštvo botova (programa koji automatizirano izvršavaju zadatke s ciljem imitiranja ljudske aktivnosti), koji su davali podršku HDZ-ovom vrijeđanju opozicije na Facebooku i manipulirali građanima u superizbornoj godini.
Đ.K.
