Rezultati studije iz 2020. godine pokazali da djeca hrvatske i srpske nacionalnosti u Vukovaru ne trebaju jedni druge

Foto: Ivan Matić

VUKOVAR, Djeca hrvatske i srpske nacionalnosti jedni druge ne trebaju. Tvrdi to profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dinka Čorkalo Biruški predstavljajući rezultate studija o modelima školovanja u Hrvatskoj i Vukovaru. Studija je provedena u prosincu 2020. godine, a u njoj su uzeti stavovi 1568 učenika i 2000 roditelja iz Vukovara.

„Hrvatska i srpska djeca u Vukovaru ne trebaju jedni druge. Kroz istraživanje smo došli do podataka da čak 71 posto učenika hrvatske i srpske nacionalnosti nemaju među prva tri prijatelja nikoga od Srba odnosno nikoga od Hrvata. To niti izbliza nije tako u drugim etničkim zajednicama u Hrvatskoj gdje se nastava za pripadnike nacionalnih manjina odvija po A modelu. Riječ je o mađarskoj, talijanskoj, češkoj i srpskoj nacionalnoj manjini“, rekla je Čorkalo Biruški na panel raspravi „Izazovi i perspektive obrazovanja u Vukovaru” koju su organizirali Europski dom Vukovar i njemačka Zaklada Friedrich Ebert.

Pozivajući se na rezultate studije dodaje i kako u Vukovaru, među i Hrvatima i Srbima, 75-79 posto građana smatra kako je model B školovanja najbolji za te da je to podatak koji se mora respektirati. Istaknula je i kako slijedom toga nitko ne kaže da se bilo koji model školovanja treba ukinuti nego da svi ti rezultati pokazuju potrebu da se pronađe način da djeca više vremena provode zajedno.

„U Vukovaru se danas, odmah poslije iseljavanja i nedostatka posla, na trećem mjestu  nalazi problem odvojenih dječjih vrtića i škola. Kada se sve to uzme u obzir razvidno je da građani nisu zadovoljni s postojećim modelom obrazovanja te da je kroz razgovor potrebno doći do rješenja koje će zadovoljiti i obrazovne kriterije ali i potrebe za zaštitom identiteta. Ovo što danas imamo je rezultat politike u proteklih 25 godina“, zaključila je  Čorkalo Biruški.

Panel raspravi nazočio je i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević (SDSS) koji je rekao kako u Hrvatskoj postoje važeći zakoni i konvencije, da struka treba razgovarati o tome ali i da u Hrvatskoj postoje primjeri dobre prakse kada je riječ o obrazovanju nacionalnih manjina kao što je to Istra.