Lokalni izbori za većinu kandidata bili su i prošli. Oni koji posao nisu zadovoljavajuće odradili u prvom krugu, za dva tjedna moraju na popravni, a za prolazak na tom ispitu dovoljna će im biti i mršava dvojkica ili u postocima 50,01 posto prikupljenih glasova. I dok ovi potonji tek počinju štrebati, neki se, sada već bivši kandidati, a od noćas gradonačelnici i načelnici, danas osjećaju kao maturanti na norijadi. Presretni što je sve gotovo, a dalje što Bog da. Među onima koji su u slavljeničkom raspoloženju svakako su gradonačelnici Vukovara, Županje i Otoka koji su se prošli svojih devet krugova pakla i uspjeli zadržati fotelje. Među njima posebice je značajna pobjeda Ivana Penave u Vukovaru koji je jednostavno rečeno, pomeo konkurenciju i trijumfirao velikom prednošću. I tko mu sada više što može i ima za prigovoriti? U fronti otvorenoj na bojišnici između vukovarskog i vinkovačkog HDZ-a, Penava je dobio prvu pobjedu i to možda ključnu posebice ukoliko za župana slučajno ne prođe Božo Galić ili u Vinkovcima Ivan Bosančić. Bio bi to potpuni trijmuf Ivana Penave, ma tko šta mislio i više mu ni Plenković ne bi imao razloga bilo što spočitati ili ga ne podržati. Zato drugi krug izbora nije pitanje samo osobne pobjede Bože Galića u još jednoj utrci za mandat župana ili Ivana Bosančića u pokušaju osvajanja prvog gradonačelničkog mandata u Vinkovcima, nego i pitanje cjelokupnih odnosa unutar HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije i mogućih novih preslagivanja. S druge strane, najveći gubitnici se svakako nalaze unutar SDP-a koji je na izborima ostvario loš rezultat, posebice u Vukovaru gdje je potučen do nogu, što bi se reklo. Svi one koji iole poznaju stanje unutar vukovarskog SDP-a očekivali su katastrofu i većih razmjera. Nakon Željka Sabe, koji dijelom snosi krivnju što je ostavio stranačku organizaciju u stanju u kakvom je, SDP Vukovara jednostavno nema snagu niti prepoznatljivost, a to je nažalost odlika i nekih drugih SDP-ovih organizacija. Nije puno bolje prošao ni vinkovački SDP osvojivši niti 13 posto glasova u Gradskom vijeću čime je postao treća politička grupacija u Vinkovcima, a pretekao ga je Most, stranka bez gotovo ikakave stranačke infrastrukture. Iznenađujuće je dobro prošao bivši SDSS-ovac Srđan Milaković koji je sada u DSS-u, a uspio je sačuvati mandat zamjenika gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine što Ivana Penavu baš ne raduje, ali druge mu nema nego se s tom činjenicom pomiriti. Dobro je Milaković prošao i u Gradskom vijeću gdje njegov DSS koji je novitet na političkoj sceni, za samo nekoliko postotaka zastao za SDSS-om koji među pripadnicima srpske nacionalne manjine uživa statut kao HDZ među Hrvatima. Gotovo pa nedodirljiv. Sve do jučer. Kada već spominjem SDSS ta je stranka u borbi za Županijsku skupštinu osvojila 8,44 posto glasova i postala četvrta stranka. Po prvi puta u Skuštinu će ući vijećnici Živog zida, a vijećnika će ta stranka dobiti i u Gradskom vijeću Vukovara gdje će sjediti Pavao Josić kojega mnogi već vide u istoj ulozi koju u Hrvatskom saboru ima Ivan Pernar. Uvijek raspoloženog za prozivke i podbadanje vladajućih ali i svih ostalih koji mu se nađu na putu. Za razliku do izbora od prije četiri godine, jedna od karakterisitika ovih izbora je buđenje nezavisne političke scene i na prostoru Vukovarsko-srijemske županije. Bilo pod patronatom Mosta ili samostalno, na izborima se pojavio niz kandidata i lista nezavisnog predznaka i neki od njih su u naumu osvajanja vlasti i uspjeli, poput Marka Miličevića u Ivankovu, koji je osvojio načelnički mandat u jednoj od do jučer najjačih utvrda HDZ-a i mjestu iz kojeg potječe župan Božo Galić, valjda najomiljeniji lokalni političar među vukovarsko-srijemskim građanima. “Naš Božo”, krilatica je pod kojom je taj političar izašao na izbore i koja sve govori. Dvije riječi, a izuzetno snažne poruke. Stoga se pobjeda Miličevića u Ivankovu može promatrati i u konktekstu kao kada bi HDZ dobio izbore primjerice u Komrovcu. Dobar posao odradila je i nezavisna Marina Budimir u Iloku, izbacivši iz daljnje izborne utrke dosadašnjeg gradonačelnika Zvonimira Draguna (HSS) i koja ima velike šanse da u konačnici i trijumfira. Sve u svemu, i ovi izbori su pokazali dvije stvari. Prva je da koliko uložiš, toliko i dobiješ, a pri tome, ne mislim samo na finacijska sredstva potrošena u promodžbi nego i na volju, želju i veličinu srca s kojim se kreće u kampanju. I drugo, politika je suviše ozbiljna stvar i nije za amatere. Definitivno. Oni koji se kao bave poitikom na način da uskrsnu svake četiri godine mjesec ili dva pred izbore, tim poslom bolje da se ne bave. Za svoje i tuđe dobro.
