Dok traje rat između Izraela i Hamasa, a lažne vijesti o tom sukobu preplavljuju društvene medije, komunikacijski stručnjaci pozivaju na veći regulatorni pritisak na tehnološke tvrtke.
Dezinformacije i lažne vijesti šire se društvenim medijima poput šumskog požara, dovodeći u pitanje sposobnost istaknutih platformi da se bore protiv neistina. Stručnjaci različitih profila sve se jače zalažu za veći regulatorni pritisak vlada na tehnološke tvrtke kako bi se obuzdalo širenje lažnih vijesti, ali pri tom priznaju da je moderiranje sadržaja u stvarnom vremenu ovoga trenutka iznimno složeno.
Fact-checkeri su posljednjih tjedana imali poprilično materijala za provjere. Među dezinformacijama koje su se zadnjih dana širile internetom bila je – primjerice – snimka iz videoigrice koja je predstavljena kao scena napada.
Društvenim je mrežama kolala i fotografija koja navodno prikazuje izraelske vojnike koje je zarobio Hamas, a utvrđeno je da je slika u stvarnosti snimljena na vojnoj vježbi u Gazi prošle godine.
Nadalje, u nekoliko objava na Facebooku, TikToku i X-u (bivšem Twitteru) objavljen je lažirani dokument iz Bijele kuće koji prikazuje izdvajanje 8 milijardi američkih dolara vojne pomoći Izraelu.
Također su se pojavili video zapisi s engleskim titlovima na kojima ruski predsjednik Vladimir Putin navodno upozorava Sjedinjene Države da ne pomažu Izraelu. Videozapisi su zapravo bili mjesecima stari, a na njima je Putin na ruskom jeziku govorio o Ukrajini.
Na Threadsu i Facebooku dijelio se video uz tvrdnje da prikazuje posljedice iranskih raketnih napada na Izrael. Na snimci se vidi velika eksplozija u naseljenom području, a u pozadini se čuju alarmi. Snimka zapravo prikazuje eksploziju benzinske postaje u Jemenu koja se dogodila u kolovozu. Zanimljivo je da je isti video materijal korišten i u jednoj drugoj viralnoj objavi koja je dijeljena uz lažnu tvrdnju da prikazuje Hezbollah kako bombardira Izrael. Mnoge od tih objava bile su dramatično naslovljene: „Učinci iranskih napada na Izrael. Vatre još uvijek gore.“
Stručnjaci koji se bave lažnim vijestima i dezinformacijama kažu da opseg i brzina kojom se dezinformacije šire internetom nakon Hamasovog napada na Izrael nisu viđeni nikada prije, i zbog toga je korisnicima sve teže razlikovati činjenice od fikcije.
Nekoliko je izazova uspješnom rješavanju fenomena poplave dezinformacija na platformama društvenih medija. Za početak, provjera činjenica u stvarnom vremenu, te napori da se lažne informacije isprave ili razotkriju vrlo su teški zbog velikog broja i brzine širenja dezinformacija.
Drugi je problem to što su poslovni subjekti vođeni profitom, pa platforme društvenih medija vjerojatno neće dati prioritet sigurnosti korisnika i točnosti sadržaja ako budu prepuštene samoregulaciji.
Zbog toga stručnjaci smatraju da vlade moraju izvršiti regulatorni pritisak jer će se bolji propisi implementirati samo na taj način – obvezujućim odredbama vlasti, vlada i trećih strana.
Zbog globalnog dosega interneta, i obveze bi trebale biti globalne; u suprotnom, tvrtke koje su vlasnici društvenih medija brinut će samo o tržištima na kojima će njihovo poslovanje biti pogođeno, a ignorirati druge kontekste jer im neće biti bitni.
Stoga je platforme društvenih medija potrebno obvezati da osmisle i primjenjuju bolje strategije u označavanju dezinformacija i lažnih vijesti, te iznađu način za ograničavanje širenja lažnog materijala koji je već objavljen u internetskom prostoru.
Donošenje i provedba zakona koji se tiču platformi društvenih medija, te sadržaja koji oni dopuštaju, ključni su u doba tehnološkog napretka i povećane ovisnosti o informacijama na internetu.
Ta će regulacija imati sve važniji značaj i za naše razumijevanje onoga što se događa oko nas, ali i na našu sposobnost da sudjelujemo u raspravama o tome. Bolje regulacija će također utjecati i na sposobnost malicioznih aktera da manipuliraju dijelom diskursa koji okružuje te događaje, te barem dijelom smanjiti zagađenost internetskog prostora dezinformacijama i lažnim vijestima.
Gordana Ilić Ostojić
