Provjeravatelji činjenica sve su više mete napada

Foto: Pixabay

U doba sve većeg nepovjerenja u mainstream medije, oni koji provjeravaju činjenice i imaju zadatak razjasniti i razotkriti lažne tvrdnje, sada su također na meti tog istog nepovjerenja.

Novo izvješće Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) otkriva da su provjeravatelji činjenica sve više meta neprijateljskih radnji kojima je namjera spriječiti ih da učinkovito obavljaju svoj posao.

Istraživanje EDMO-a o kontradiktornom ponašanju, prevenciji i zaštiti koje je provedeno između 25. srpnja i 2. listopada 2024. godine naglašava rastuću prevalenciju online i offline zlostavljanja usmjerenog na stručnjake koji rade na suzbijanju dezinformacija, uključujući akademske istraživače, provjeravatelje činjenica i novinare.

Izvješće utemeljeno na tom istraživanju navodi da se većina neprijateljskog ponašanja doživljava isključivo u online okruženju, ali i da se “značajna količina” događa i online i offline. Incidenti isključivo izvan mreže vrlo su rijetki, navedeno je.

Prema izvješću EDMO-a, 66 % ispitanika izjavilo je da su bili žrtve različitih incidenata poput internetskog uznemiravanja, zastrašivanja, fizičkih prijetnji ili ozljeđivanja i doxxinga.

Najčešće prijavljivani oblik zlostavljanja bilo je trolanje (online uznemiravanje), stoji u izvješću, a slijede prijeteći e-mailovi, brigading (koordinirane online kampanje uznemiravanja), te doxxing (otkrivanje osobnih podataka o nekome bez njegovog pristanka).

Izvješće navodi da su ovi napadi često potaknuti odmazdom za rad na spornim temama, te nepovjerenjem prema zajednici koja se bori protiv dezinformacija. Konkretno, napade izazivaju provjere činjenica poput obmanjujućih tvrdnji o bolesti COVID-19, migracijama, okolišu i ženama. Čest okidač je i istraživački rad protiv ekstremno desničarskih grupa ili internetskih mreža teorija zavjere, kao i javna istupanja o temama poput teorija zavjere i regulacije platformi.

U pokušaju da im se ospori legitimnost i vjerodosojnost, provjeravatelje činjenica obično se napada etiketiranjem, nazivajući ih “cenzorima”, “stranim agentima” i “politički pristranima”, te ih se optužuje za primanje sumnjivih financijskih sredstava.

Takva zlostavljanja čine pojedinci, ideološki motivirane skupine, alternativni mediji, pa čak i politički elementi ili tijela vlasti.

Državni akteri i mediji povezani s vladom u Mađarskoj i Slovačkoj posebno su spominjani kao odgovorni za uznemiravanje i druge kontradiktorne radnje, navodi EDMO.

No, u nekim zemljama – primjerice u Irskoj – došlo je do pozitivnih pomaka, uključujući uspostavu namjenskih telefonskih linija između medijskih profesionalaca i policijskih vlasti, te održavanje redovitih sastanaka na kojima se raspravljalo o prijetnjama.

U nekim se drugim zemljama događa suprotno: vlasti podižu razinu nadzora i ugrožavaju slobodu izražavanja, te rade na diskreditaciji neovisnih medija optužujući ih za širenje dezinformacija u službi stranih interesa, navodi se dalje u izvješću.

Većina provjeravatelja činjenica koji su bili izloženi zlostavljanju izjavili su da se ono događa sporadično, no neki navode da su žrtve čestih zlostavljanja, osobito nakon objavljivanja radova o kontroverznim temama. Oko 44 % ispitanika izjavilo je da je zlostavljanje bilo sporadično, rijetko ili da ga uopće nisu doživjeli. Drugih 17 % reklo je da ga doživljava tjedno, 15 % mjesečno, 12 % dnevno i 10 % kvartalno.

Rezultati ovoga izvješća općenito pokazuju postojane i rastuće rizike s kojima se suočava zajednica u borbi protiv dezinformacija u Europi i šire, upozorio je EDMO.

Kako bi se pokušao spriječiti ovaj trend sve većeg zlostavljanja, izvješće preporučuje jačanje mreža za peer-to-peer podršku, razvoj smjernica o tome kako se pripremiti za napadačke aktivnosti, te povećanje sigurnosti na mreži i izvan nje.

Kreatore politika EDMO poziva na povećanje svijesti o ovome problemu, te jaču zaštitu onih koji provjeravaju činjenice, uključujući snažnu pravnu podršku za one koji rade taj posao. EDMO je pozvao sva nadležna tijela da se s najvećom odlučnošću pozabave s ovim alarmantnim izazovom, u skladu s Poveljom o temeljnim pravima EU-a.

Relevantni broj ispitanika izvijestio je o nepostojanju takvih mjera, te je naglašena važnost prepoznavanja tih nedostataka kako bi se pronašlo zajedničko rješenje. Glavne mjere koje su trenutačno dostupne su arhiviranje dokaza, pravna i psihološka podrška, trening, protokol odgovora na krizne situacije, te peer-to-peer sustavi podrške.

Ispitanici su također naglasili potrebu za jačanjem pojedinih mjera koje su već na snazi, poput jače i rigoroznije provedba postojećih pravnih okvira i poboljšanje sustava podrške.

Istraživanje na kojem se temelji izvješće oslanja se na uvide EDMO-ove multidisciplinarne mreže koja uključuje 14 regionalnih i nacionalnih središta, s ciljem mapiranja zlouporaba, te procjene postojećih preventivnih i zaštitnih mjera. Istraživanjem su prikupljeni uvidi iz različitih djelatnosti i institucija, uključujući akademsku zajednicu, organizacije za provjeru činjenica, građanske društvene organizacije i medije.

Gordana Ilić Ostojić