DRENOVCI, U Poljoprivredno poduzetničkom inkubatoru u Drenovcima održan je sastanak s proizvođačima soje kojima je predstavljen projekt izgradnje i opremanje prvog Centra za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj, koji je prepoznat kao strateški projekt regionalnoga razvoja Vukovarsko-srijemske županije.
„Ovaj projekt donosi dosta radnih mjesta u našu županiju, a mi smo sposobni proizvesti kvalitetnu soju, a ne uvoziti. Ja sam zadovoljan jer je to baš u Cvelferiji, u našim Drenovcima“, rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić najavio je kako će se kroz projekt „Centar za preradu GMO free soje“ izgraditi tvornica u kojoj će se godišnje prerađivati 30.000 tona soje.
“Osim izgradnje tvornice za preradu GMO free soje projekt ima puno širi značaj jer uz preradu soje brine i o zdravlju ljudi i očuvanju okoliša. Poljoprivredni institut Osijek, kao partner, skrbiti će za hrvatski genetski potencijal sjemena soje. Projekt je u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije te nas očekuje ishodovanje građevinske dozvole, zatim raspisivanje natječaja do kraja godine te početak gradnje prerađivačkog pogona“, pojasnio je Matić.
Naveo je kako je kroz projekt namjera stvoriti preduvjete za certifikaciju tj. označavanje GMO free soje te stvoriti proizvođačku organizaciju kroz koju će proizvođači ostvarivati više stope zarade na dobrom sjemenu i zrnu vrhunske soje.
„S obzirom na to da soja ima poseban status u Europskoj uniji u smislu ostvarenja potpora koje proizvođači mogu ostvariti, smatram kako je potrebno raditi na osvješćivanju proizvođača i omogućiti im da koriste ta prava, odnosno da se dobro organiziraju. Naime proizvođači soje mogu ostvariti više oblika potpore, i to kroz izravna plaćanja tj. po zasijanoj površini, zatim kroz tzv. zelena plaćanja obzirom da je soja prihvaćena kao zeleni usjev jer ima posebna svojstva i kroz treći, dodatni oblik potpore, tj. proizvodno-vezana plaćanja za one koji svojom sojom hrane domaće životinje. Želim naglasiti kako je ovaj projekt izuzetno značajan za male proizvođače koji imaju svoju soju, proizvode ju, hrane svoje životinje, ali ne mogu dokazati taj korak vrsnoće“, rekao je pročelnik Matić.
„Mi imamo već dugogodišnje iskustvo u uzgoju GMO free soje, jedini smo od ako ne i najveći otkupljivači merkantilne soje, sva je ona u našoj županiji GMO free. Plasiramo naše proizvode odnosno soju konkretno, preko granice u Brčko u Bimal, žito u Čepin, uglavnom plasiramo direktno prerađivačima. A što će ovaj projekt značiti konkretno za naš kraj to je teško reći, jer očekivanja su velika, treba novim idejama dati priliku. Cijena soje raste, površine za uzgoj GMO free soje u svijetu su očito jako limitirane, mi ovdje uz Dunav, zajedno s našim susjedima, najpogodniji smo i najveći proizvođači takve soje. Nas proizvođače najviše pati nedostatak oborina u ključnom vremenu kada treba najviše, tamo negdje početak sedmog mjeseca, a to je osnovni razlog za dobar ili loš prinos. Uz prosječan prihod od 4 tone po hektaru, možemo solidno živjeti i imati zaradu, naravno uz stabilnu cijenu“, rekao je Marijan Novoselac iz Cezareje.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić tom prigodom je naglasio kako je Fakultet agrobiotehničkih znanosti partner na projektu rekavši kako će se ta visokoobrazovna ustanova založiti da svaki poljoprivredni proizvođač dobije određenu edukaciju i informacije o tržištu, načinima proizvodnje, sjemenu i daljnjoj zaštiti proizvoda određenom deklaracijom, te nacionalnom oznakom.
Na predstavljanju projekta je istaknuto kako se upravo ovo područje, kao dio Dunavske regije, smatra najboljim područjem za proizvodnju soje u Europi. Istočna Slavonija ima dugu tradiciju proizvodnje soje koja se ovdje počela uzgajati ranih 70-tih godina prošloga stoljeća, a sada će se i prvi preradbeni kapaciteti za preradu soje graditi ovdje. Navedeno je kako je ovaj projekt nešto najbolje što se može napraviti za razvoj hrvatske poljoprivrede, osobito za proizvođače soje.
Izvor: vusz.hr
